1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Ovako bi moglo funkcionirati restrukturiranje grčkog duga

U Grčkoj se užurbano odvijaju pripreme za oprost dijela državnog duga. Vlada u Ateni se nada da će spremnost na odricanje od svojih potraživanja izraziti mnogi privatni vjerovnici. Koji su mogući scenariji?

Znak eura i zvjezdice Europske unije

Grčka kriza opasno je uzdrmala euro

Ministri financija članica eurozone već će u petak (9.3.) u telefonskoj konferenciji povući prve bilance planiranog restrukturiranja duga. U četvrtak (8.3.) navečer u Ateni će biti zaključen "popis dobrovoljaca" na koji se mogu upisati banke, osiguranja i fondovi koji se žele odreći dijela grčkog duga. Grčko Ministarstvo financija se proteklih dana pismeno obratilo svima koji posjeduju grčke državne obveznice i ponudilo im zamjenu starih obveznica za nove. To konkretno znači da će dosadašnja obveznica vrijedna 100 eura biti zamijenjena za više novih vrijednosnih papira ukupne vrijednosti od 46,50 eura. Istodobno će se produžiti rok za otplatu duga i do 30 godina, i to uz niže kamate. Teoretski bi gubitak ulagača sve u svemu mogao iznositi više od 70 posto. Kako bi se ta nepovoljna zamjena obveznica učinila nešto atraktivnijom, odlučeno je da će za 15 posto novih vrijednosnica jamčiti europski fond za zaštitu eura EFSF.

Magična granica od 60 posto

U noći između četvrtka i petka grčka će vlada napraviti obračun i izračunati da li se za oprost duga prijavio dovoljan broj vjerovnika. Ako se prijavi njih 60 posto, onda bi prema grčkom pravu ostali bili prisiljeni na sudjelovanje u otpisu dijela duga. Kreditorima koji oklijevaju ministar financija Evangelos Venizelos je zaprijetio da će u slučaju prisilnog odricanja od dijela potraživanja dobiti lošije uvjete, što znači veći gubitak. Idealno bi bilo sudjelovanje više od 90 posto vjerovnika, jer bi se tada oprost dugova deklarirao kao "dobrovoljan".

Evangelos Venizelos

Ministar Venizelos vrši pritisak na vjerovnike

Ako se prijavi manje od 60 posto kreditora, onda će to značiti propast čitavog projekta restrukturiranja. Prema procjenama Instituta za međunarodne financije, u tom slučaju bi mogao uslijediti bankrot Grčke koji bi prouzročio troškove od 1.000 milijardi eura. U jednom internom izvješću Europske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke polazi se od toga da od "dobrovoljnog" oprosta duga neće biti ništa. No Olli Rehn, europski povjerenik za ekonomske i monetarne poslove, je optimističan: "Prema informacijama kojima raspolažemo, restrukturiranje duga bi trebalo proteći bez problema, jer je to za privatni sektor financijski zanimljivo."

Zamjena obveznica tijekom vikenda

Njemačka Kreditna ustanova za obnovu sudjelovat će u oprostu dugova, isto kao i velike njemačke banke. No, najveći dio grčkih obveznica posjeduju grčke banke te domaći fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Najveće grčke banke su najavile da će otpisati dio duga, no kod drugih vjerovnika to još nije sigurno. Ako se u petak (9.3.) prijavi dovoljan broj kreditora, zamjena državnih obveznica će se obaviti tijekom vikenda. Tako da bi proces restrukturiranja duga bio okončan do početka novog burzovnog tjedna u ponedjeljak. Cilj je smanjivanje grčkih državnih zaduženja sa sadašnjih 350 milijardi na nekih 240 milijardi eura.

Drahme

Bez oprosta duga - povratak drahmi?

A u ponedjeljak (12.3.) će se sastati ministri financija članica eurozone i ponovo raspravljati o Grčkoj. Jer, da bi preživjele oprost duga, grčke banke trebaju svježi novac, u obliku novoga kredita od EFSF-a. U jednoj analizi bonitetne agencije Moddy's stoji da će grčki bankarski sustav odricanjem od dijela potraživanja praktički izgubiti čitav vlastiti kapital. Ta agencija procjenjuje da je grčkim bankama za ponovno oživljavanje potrebno oko 40 milijardi eura. Dakle, nakon oprosta duga slijedi spašavanje banaka. Teško je predvidjeti kako će na sve to reagirati burze i financijska tržišta. Vrijednost novih grčkih obveznica i dionica banaka mogla bi se idućeg ponedjeljka naći pod velikim pritiskom.

Autor: Bernd Riegert/Andrea Jung-Grimm

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva