Otvaranje studija plesa

U pregledima stvaranja hrvatske plesne scene na nekoliko se važnih mjesta poput dobroga duha pojavljuje Rudolf Laban – glasoviti koreograf, plesač i plesni pedagog. 1924. godine Laban je dulje vrijeme nastupao u Zagrebu, u prvoj postavi njegove trupe plesala je legendarna Vera Milčinović Tashamira, na Labanovom koreografskom institutu u Parizu obrazovala se Ana Maletić, koja je nakon toga 1932. godine u Zagrebu osnovala i svoju plesnu školu, a upravo s Labanovog plesnog instituta u Londonu dolazi voditeljica projekta pokretanja prvog sveučilišnog studija plesa u Hrvatskoj.

Veliki interes

Nakon što je dugi niz godina vodila plesne dodiplomske studije na poznatoj Labanovoj školi, profesorica sociologije s magisterijem iz studija plesa Andreja Jeličić vratila se u svoj rodni Zagreb gdje se prije dvije godine upustila u avanturu uspostavljanja novog studija. Posao je vrlo kompliciran i opsežan – od formalnog dijela otvaranja nove grupe pri Akademiji dramske umjetnosti (ADU), u čijem će sklopu djelovati novi studiji, preko rješavanja problema prostora za nastavu do stvaranja programa i koncepcije obrazovnog. No od samoga početka Andreja Jeličić nailazi na veliku podršku kolega i budućih studenata plesa: „Po tome koliko me ljudi zaustavljaju na cesti i ispituju vidim da postoji veliki interes, puno je đaka koji završavaju škole plesa, koji idu na razne tečajeve, a mnogo naših mladih umjetnika odlazi i u inozemstvo po dalje obrazovanje, pa svi jedva čekaju da se nešto i ovdje pokrene,“ priča Andreja Jeličić.

Toliki interes nimalo ne čudi s obzirom na to da neki hrvatski ansambli suvremenog plesa već obilježavaju gotovo pola stoljeća postojanja, a počeci profesionalnog baleta u Hrvatskoj sežu još u 1876. godinu. Na samoj izradi programa sudjeluje i profesorica na ADU-u i ugledna koreografkinja Ksenija Zec koja o nužnosti stvaranja takvoga studija govori već 20-ak godina, no dugo su – kaže Zec - vrata onih koji odlučuju bila zatvorena: „Postavljala su se pitanja je li takav studij uopće potreban, postoji li dovoljno zainteresiranih, međutim sad smo se kao udruga dobro organizirali, da je sve više povratnika koji su vani završili akademije i da je scena dovoljno narasla, a u situaciji u kojoj nisi imao pravo na studij, bez kojega nije bilo ni prostora za izvedbe, zapravo nemaš pravo na plesnu umjetnost,“ komentira Ksenija Zec.

Obrazovne potrebe plesnih umjetnika prije 5 godina konačno su ozbiljno shvatila resorna ministarstva i sveučilište, prva bi se generacija trebala upisati već na jesen , no, dok se rješavanje formalnosti može obaviti u roku, puno će veći problem biti, dakako, prostor jer Studiji plesa trebao bi, naime, koristiti dvorane u novom zagrebačkom sveučilišnom kampusu, koji – prema riječima Ksenije Zec – zbog krize još nisu ni krenuli u realizaciju: „Važno je da je studiji formalno, dakle s programom i recenzijama, već debelo u postupku, a jedino što nas sada može zaustaviti je nedostatak sredstava.“

Konačno i pedagoški studij baleta

Što samog programa tiče, njime on će se pokušati odgovoriti na potrebe domaće scene, pa će studiji biti podijeljen na dva odsjeka - suvremeno plesni koji će educirati i koreografe i plesače i pedagoge, te odsjek za balet koji će biti isključivo pedagoški, kako bi se baletnim umjetnicima koji profesionalnu karijeru počinju, ali i završavaju vrlo rano, omogućio kvalitetan nastavak rada. Pokretanje studija baletnim će umjetnicima biti od velike pomoći jer do sada su nakon odlaska u mirovinu imali premalo mogućnosti za dalje usavršavanju, kaže nekadašnja solistica baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a danas plesna pedagoginja i koreografkinja Svetlana Lukić: „Imala sam jedino priliku pohađati organizirani seminar u baletnoj školi preko Udruženja baletnih umjetnika Hrvatske i to je bilo sjajno iskustvo, ali na žalost takve su mogućnosti bile vrlo rijetke među ostalim i zbog obaveza u HNK-u koje je bilo teško uskladiti s dodatnom edukacijom,“ objašnjava Svetlana Lukić kojoj je jako nedostajalo stručno upućivanje u metodiku klasičnog baleta jer to je vrlo specifično znanje koje je potpuno drugačije od onoga što se dobije plesnim obrazovanjem.

Treba se nadati da se na otvorenje studija plesa neće morati čekati kao na zagrebački plesni centar, jer interes za 12 mjesta na suvremeno plesnom odsjeku, te po šest na dva pedagoška već je velik, a i tim predavača već je gotovo okupljen – bit će to zanimljiva kombinacija domaćih stručnjaka i pedagoga sa sličnih studija iz Budimpešte i Petrograda.

Autor: Vid Mesarić

Odg.ured: Željka Telišman