1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Otvaranje njemačkog tržišta rada za Bugare i Rumunje

Za Rumunjsku i Bugarsku, iako su od 2007. članice EU-a, tek sad se otvara njemačko tržište rada. Hoće li se siromašni stanovnici ovih zemalja useljavati samo zato da bi iskorištavali njemački socijalni sustav?

S Novom godinom se njemačko tržište rada otvorilo za Bugare i Rumunje. Tako za građane ove dvije zemlje, članice Europske unije, s prvim danom 2014. godine prestaju ograničenja za dobivanje posla na tržištu rada u svim zemljama EU-a. Stručnjaci predviđaju da će oko 180.000 novih useljenika doći u Njemačku.

Rumunjska i Bugarska su, iako su još 2007. godine postale članice EU-a, najsiromašnije zemlje Unije. Njemačka je tada iskoristila svoje pravo i zahtijevala da se u prijelaznom razdoblju od sedam godina ograniči pristup tržištu rada građanima iz ovih zemalja. Cilj je bio da se spriječi dolazak jeftine radne snage i eventualni poremećaji na tržištu rada. U svibnju 2011. je ovo ograničenje prestalo važiti za građane Poljske, Slovenije, Mađarske, Slovačke, Latvije, Litve i Estonije. Za Hrvatsku, najmlađu članicu EU-a, vrijede ista pravila. Hrvati će na slobodan pristup radnim mjestima u većini drugih zemalja EU-a morati još čekati – možda sve do 2020. godine.

Ulrich Grillo

Ulrich Grillo

Sukobi političkih platformi u Njemačkoj

Novi pristup tržištu rada kriv je i za sukobe unutar njemačkih političkih stranaka. Konzervativna bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) koja je dio vladajuće koalicije na saveznoj razini upozorava na useljavanje siromašnih Rumunja i Bugara i zalaže se za otežavanje pristupa njemačkom socijalnom sistemu. Oni za useljenike predlažu čekanje u trajanju od tri mjeseca na isplatu naknade za nezaposlene. Ove prijedloge, pored oporbe, kritizira i njihov koalicijski partner SPD, koji to držanje nazivaju populističkim. Bugarski veleposlanik u Berlinu Radi Naidenov je tim povodom rekao: "Svi oni čiji su argumenti predrasude i populizam nanose štetu europskoj ideji, ali i svima nama."

S druge strane, Savezno udruženje njemačke industrije (BDI ) smatra da Njemačka načelno mora postati privlačnija za migrante. Razlog za takav stav industrijalci nalaze u činjenici da se do 2020. godine očekuje smanjenje potencijala radno sposobnih građana Njemačke za 6,5 milijuna ljudi, upozorava predsjednik BDI-a Ulrich Grillo: "Ako želimo jači rast našega gospodarstva, moramo privući kvalificiranu radnu snagu iz inozemstva. I ti ljudi moraju dobiti priliku da se integriraju." Za povećanje atraktivnosti Njemačke, smatra on, nije bitan samo novac.

Preporuka uredništva