Otrovi (i dalje) na dnu brodova

Potrebno je tek nekoliko dana u morskoj vodi da se motorna jahta pretvori u umjetni koraljni greben. Dagnje i priljepci prekriju brodski trup i usporavaju brod u plovidbi. Kod kontejnerskih brodova to je posebno skup problem, budući da ova pojava povećava potrošnju goriva. Troškovi se svake godine procjenjuju u stotinama milijuna eura. Zbog toga brodarske tvrtke, ali i privatni vlasnici brodova posežu za tzv. antivegetativnim premazima za zaštitu brodova. A to nisu ništa drugo doli otrovni biocidi, dakle kemikalije koje ubijaju sve vodene organizme u blizini broda. Premazi su namjerno osmišljeni tako da se postupno skidaju s površine, a potom brod okruže vrlo otrovnim zaštitnim slojem, čije, po okoliš opasne tvari, dospiju i u ostale vode te se nakupljaju u sedimentu.

A tako će biti i dalje, barem idućih deset godina, budući da je Europska komisija odgodila rok za provjeru svih proizvoda ove namjene koji postoje na tržištu do 31.12.2024. "Sve dok ne bude nikakve zamjene, proizvodi se neće zabranjivati“, kaže Ulf Jacob iz Njemačke Savezne zaklade za okoliš (DBU).

Bakar – tržišni lider

EU je prvotno imao namjeru do 14. svibnja 2014. ispitati sve na tržištu dostupne antivegetativne premaze, budući da, sukladno novoj europskoj smjernici za biocide, svi djelotvorni sastojci moraju biti registrirani i odobreni – čak i oni već postojeći na tržištu.

Tržišni lideri među brodskim premazima su bakar i njegovi spojevi. No, oni su trn u oku ekolozima, budući da u okoliš ispuštaju otrovne supstance.

Međutim, "kupci ih i dalje traže", kaže Christoph Strakeljahn, tehnički direktor i brodograditelj u tvrtki Nauticare koja uvozi i distribuira brodske premaze. Ako dođe do zabrane bakrenih spojeva u premazima, najprodavaniji proizvodi morat će biti povučeni s tržišta, kaže Strakeljahn.

Podvodno pranje brodova

Poznavatelji vjeruju da će se u budućnosti koristiti tanji, čvršći i perivi premazi. A upravo su oni bili središnja tema nautičkog sajma "Boot" 2014 u Düsseldorfu. Stvari bi trebale funkcionirati ovako: umjesto sprječavanja rasta školjki, priljepaka i ostalih organizama, predlaže se njihovo redovito uklanjanje, primjerice uz pomoć podvodnih robota ili – kao u slučaju automobila – u praonicama za brodove.

Bernd Christof, inženjer i osnivač tvrtke International Port Technology, na sajmu je predstavio podvodnu praonicu za brodove te odgovarajući perivi lak. To iziskuje posve drugačiji kemijski sastav: većina današnjih premaza nije prilagođena za pranje, budući da bi tako u vodu postepeno otpuštali štetne tvari. Onaj tko bi danas ostrugao trup broda koji je premazan antivegetativnim premazom, skinuo bi čitav zaštitni sloj, zajedno s biocidima, a brod bi ostao posve nezaštićen. Kod lakših premaza stvari stoje drugačije.

Strpljiva suzdržanost

Vlasnici sportskih brodova još uvijek nisu pretjerano oduševljeni idejom da bi svoj brod trebali prati svakih nekoliko tjedana ili mjeseci. "Naravno, takvo što iziskuje više truda", kaže Ulf Jacob iz DBU-a.

Strakeljahn tvrdi da ni industrija lakova nema baš dobro mišljenje o podvodnom pranju brodova: "Moje mušterije dobiju osip od same pomisli." Sportski brodovi sada se redovito moraju vaditi iz vode kako bi im se obnovio zaštitni premaz. "Od toga živimo", kaže Strakeljahn. Osim toga, trebalo bi izgraditi i postrojenja za pranje, a to košta, zaključuje.

Problemi s kožom morskog psa

Druga alternativa premazima, također bez biocida, neko je vrijeme postojala na tržištu, ali je vrlo brzo nestala: umjetna koža morskog psa.

Koža morskog psa nalik je brusnom papiru i zbog nje su ove morske zvijeri izuzetno brze, a ona ih istovremeno štiti od bolesti i ozljeda. Proizvođači premaza žele u svoje proizvode ugraditi takve mikrostrukture jer bi tako brodovi mogli ploviti uz manju potrošnju goriva, a usput bi bili i zaštićeni.

Antonia Kesel iz Centra za bioničke inovacije u Bremenu razvila je takav premaz. On sadrži brojne staklene kuglice koje imitiraju izbočine na koži morskog psa. Tvrtka za proizvodnju lakova i plastike Vosschemie neko je vrijeme u svojem programu imala taj premaz, i to za vlasnike sportskih plovila koji su ga nanosili sami. Međutim, "taj je skupi projekt ipak morao otpasti", kaže Michaela Horns iz tvrtke Vosschemie, dodajući kako je prodaja bila preslaba.

Sve dok na tržištu budu postojala povoljnija biocidna sredstva, proizvod poput ovoga neće se moći probiti, kaže Kesel. No, priča se da premazivanje navodno nije funkcioniralo. Kesel sada dalje radi na proizvodu za trgovačke brodove, ali za to će morati napraviti lak koji će se moći strojno nanositi i koji će biti znatno povoljniji od prošlog.

Industrija nije sklona revoluciji

Zasad se čini da ne postoji savršen proizvod koji bi brodove štitio od rasta morskih organizama i koji bi potom osvojio tržište brodskih premaza. A tomu je možda tako i zbog činjenice da se radi o vrlo konzervativnoj industriji. Constanze Fürle, biologinja u tvrtki Limnomar, nezavisnom laboratoriju za istraživanje mora i jezera to vidi ovako: "Onaj tko u brodogradilištu kaže: 'Ovdje imamo nešto novo', vrlo brzo može čuti rečenicu: 'Tamo su ti vrata'."

Drugi su pak mišljenja da bi jedino uz strože zakone bilo moguće potaknuti razvoj brodskih premaza bez biocida, povoljnih za okoliš. No, to se neće dogoditi prije 2024. godine.