1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Otok blaženih usred birokratske džungle

Slobodne trgovinske zone atraktivne su za ulagače zbog raznoraznih olakšica. U Hrvatskoj ih ima 13, a po svom konceptu jedna od najzanimljivih je ona varaždinska. Njezina težišta - inovacija i tehnologija.

default

Boschov pogon u Kini - može li bliža alternativa biti Hrvatska?

U hrvatskom pogonu bavarske firme BHS Strojevi proizvodi se punom parom. Menadžer Ante Beljan jedva da može držati korak s narudžbama strojeva za izradu valovitog kartona. „Mi trebamo stručnu radnu snagu. Mi nismo firma za masovne proizvode. Svaki novi čovjek koji dođe kod nas ima dobre šanse“, kaže on. Uspjeh njegovog poduzeća omogućuju povoljni okvirni uvjeti. Gdje se danas proizvode strojevi za valoviti karton, prije sedam godina se sijao kukuruz.

Niži porezi, veća fleksibilnost

Grad Varaždin je potom otkupio to zemljište, nagradio ceste, ogradio ga i proglasio slobodnom trgovinskom zonom sa svim povlasticama koje uz to idu. Na primjer s nižim porezom, kako objašnjava njezin direktor Krešimir Meštrić: „U Hrvatskoj je normalan porez 20 posto. U slobodnoj trgovinskoj zoni je stopa poreza 10 posto. Ako se više investira, može se ostvariti stopa od nula posto.“

Nula posto poreza, bez problema kod carinske otpreme koja ovdje funkcionira i vikendom, bez pauza u dovozu i odvozu. U slobodnoj trgovinskoj zoni birokratskih problema nema – za razliku od ostatka Hrvatske. A upravo birokraciju Europska komisija u svojim izvještajima stalno ističe kao jednu od glavnih prepreka Hrvatske na putu u EU. U varaždinskoj slobodnoj zoni tome nema ni traga, ali zato je grad pun života. Ljudi imaju posla. Gotovo je zaboravljen slom tekstilne industrije koja je još prije 15 godina zapošljavala 13 000 radnika. Mnogi od njih su našli novi posao u slobodnoj trgovinskoj zoni. Njezin direktor Krešimir Meštrić stoga ima neuobičajene probleme: u Varaždinu nema dovoljno radne snage.

On je uvjeren da su slobodne trgovinske zone inicijalno paljenje za gospodarski uspjeh naročito u problematičnim regijama, stoga nikako ne razumije zašto se na istoku Njemačke one tako malo cijene.

Slobodna trgovinska zona s vizijom

U Hrvatskoj postoji 13 takvih zona. Većina njih se ograničava na uvoz i izvoz robe. To je riskantno jer ovisi o potrošnji. No, u Varaždinu je drukčije, sa zadovoljstvom upućuje šef njemačko-hrvatske trgovinske komore Peter Presber. U Varaždinu je težište na inovaciji i razvoju, na proizvodnji tehnološki zahtjevnih proizvoda, koji u jugoistočnoj Europi imaju veliko tržište. „Upravo na područjima kao što su voda i odvod vode, kao što je zaštita okoliša, stvaranje energetske sigurnosti, i tu se sada uključuje njemački poduzetnik, poduzetnik srednje veličine, koji može ponuditi zanimljiva tehnološka rješenja i koji je možda već prikupio neka praktična iskustva o tome kako se za ovakve projekte mogu dobiti neke subvencije EU-a“, priča Presber.

Europska unija ne voli slobodne trgovinske zone

U međuvremenu su faktor kompetencije i uzajamni impulsi koji razmjenjuju poduzeća važniji od poreznih olakšica u slobodnoj trgovinskoj zoni. Ona je od hrvatske vlade dobila garanciju za svoje postojanje na 25 godina, no nije sigurno da će se država tako dugo doista odricati poreznih davanja. Poduzeća u varaždinskoj slobodnoj trgovinskoj zoni međutim, u međuvremenu toliko dobro posluju da bi i s normalnom stopom poreza i puno višim izdacima za plaće mogli opstajati. To bi mogla biti cijena koja bi se morala platiti za ulazak u Europsku uniju, jer slobodne trgovinske zone slove kao nedozvoljeni oblik subvencioniranja industrije. Sandra Švaljek jedna od vodećih hrvatskih stručnjakinja za gospodarstvo, smatra da to već dugo ne igra presudnu ulogu u gospodarskom uspjehu Hrvatske: „Opća gospodarska situacija je u ovom trenutku prilično povoljna. Prije svega je gospodarski rast u ovoj godini bio vrlo visok. U ovoj godini Ekonomski institut Zagreb predviđa da bi stopa rasta mogla iznositi oko 6 posto."

Argument protiv slobodne trgovinske zone

Ovisnost o konzumu je opasna – upozorava s druge strane njemačko-hrvatsko gospodarska savjetnica Andrea Mewaldt. Slobodne trgovinske zone ne mogu osigurati ekonomski stabilnu protutežu. Ona naglašava kako se, umjesto toga, moraju stvoriti povoljni uvjeti za čitavu zemlju. „Nije više problem u mogućoj suradnji između pojedinih poduzeća u Europi i Hrvatskoj, nego da nema jedinstvenih propisa na različitim područjima. Moralo bi biti više kontinuiteta u reformskom procesu, manje kadrovskih promjena, više jasnih nadležnosti a prije svega manje stranačkih borbi“, upozorava ona.

Slobodne trgovinske zone kao otok blaženih u okruženju punom birokracije dugoročno nisu kompatibilne s Europskom unijom – to je zaključak njemačke savjetnice. Da one same nisu motor gospodarskog razvoja na duge staze zna i gospodarska stručnjakinja Sandra Švaljek. No ona je uvjerena da na kraju iza njih ne ostaju prvenstveno porezne olakšice već jezgre za gospodarski razvoj čitave regije – skuplje nego danas, ali još uvijek rentabilne i u skladu s EU-om.