1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Osuda Perišiću baca drugo svjetlo na ulogu Srbije u ratu?

Može li presuda od 27 godina zatvora generalu Jugoslavenske vojske Momčilu Perišiću imati uticaja na obnavljanje tužbe BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde.

Slobodan Milošević na Gazimestanu

Kako je počeo rat - i tko ga je započeo?

 27 godina za bivšeg načelnika Glavnog stožera Vojske Jugoslavije Momčila Perišića za javnost u Federaciji BiH je nedovoljna. Obzirom na zločine koje je počinio, Perišić je trebao dobiti doživotnu kaznu, smatraju u Federaciji.  «Po nama trebao je dobiti doživotni zatvor isto kao Stanislav Galić koji je osuđen za granatiranje Sarajeva i ubijanje i ranjavanje nedužnih civila. Da nije bilo Generalštaba, kojim je on zapovijedao i koji je logostički pomagao Vojsku Republike Srpske, ne bi bi došlo do ubijanja i ranjavanja nedužnih civila», smatra Muzafer Tekskeredžić iz Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo.

Janjić: «Presuda može imati značajnih posljednica»

Dušan Janjić, politički analitičar iz Beograda kaže da je evidentno da je Haški sud utvrdio komandnu odgovornost Perišića ali je delikatan momenat uključivanje Srebrenice u presudu u momentu kada je Perišić bio u Glavnom stožeru: «To uklučivanje Srebrenice u argumentaciju baca jedno novo svjetlo na činjenice koje je utvrdio Međunarodni sud pravde. Vidjet ćemo iz Mladićevog suđenja je li trećeg dana u Srebrenici bilo neposredne komunikacije s Beogradom. Ako bi se to utvrdilo, onda bi to imalo značajne posljedice, otvorilo bi mogućnost žalbe BiH Međunarodnom sudu pravde za preispitivanje odluke, obzirom na nove činjenice a povodom tužbe BiH protiv Srbije za genocid».

Bosna i Hercegovina je 1993. godine uložila tužbu protiv Srbije, optužujući beogradske vlasti za genocid počinjen nad Muslimanima i Hrvatima u BiH. U veljači 2007. Međunarodni sud pravde (ICJ) je presudio da je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici, nakon što su snage bosanskih Srba osvojile taj grad i ubile više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Međutim, ICJ je utvrdio da Srbija nije kriva za genocid. Kako je obrazložio ICJ, ta zemlja nije počinila ili potaknula činjenje genocida, niti je u tome bila suučesnica.

U Uduženju civilnih žrtava rata Sarajevo kažu da je presuda Perišiću smiješna. «U namjanju ruku sramotno i smiješno. Žalosno. Adekvatnu kaznu tu... nemoguće je...za takav zločin. ..Vjerovatno postoji tu nešto više od 27 godina. Sigurno da postoji», kaže Amerisa Ahmetović iz ovog udruženja.


U Republici Srpskoj osuda «haške politike»

U Republici Srpskoj, s druge strane, smatraju da je ovo nastavak rada Haškog tribunala po već uhodanj šabloni a u kojoj se samo Srbima sudi za djela u prošlom ratu. «Postala je praksa da se Srbima daju neuobičajeno visoke kazne», kaže Dragan Ćuzulan iz Srpske demokratske stranke (SDS) navodeći da sa te strane presuda Perišiću nije iznenađujuća.

Mladen Ivanić, čelnik Partije demokratskog progresa (PDP) kaže da se nastavlja trend osuđivanja Srba više nego kod drugih. Kada je riječ o eventualnom utjecaju ove presude i sličnih na status Republike Srpske, o čemu postoje teze pojedinih političkih krugova, Ivanić kaže da je to nemoguće: «Pozicija Republike Srpske s tim nema nikave veze. Evidentno je da je i sam Hag rekao da tu postoji individualna odgovornost ljudi i da nema nikavih kolektivnih posljedica», navodi Ivanić.

Legitimnost ovisi od ograde od ratnih zločina?

Ni analitičar Dušan Janjić ne vidi vezu između presuda i statusa Republiek Srpske: «Postoji teza kod bošnjačke i hrvatske javnosti i u međunarodnoj zajednici da je Republika Srpska rezultat genocida. Međutim teško bi se moglo reći da je RS stvorena u Srebrenici. Dakle njena legalnost nije sporna a legitimnost ovisi o tomu koliko će se ona ograditi od ratnih zločina».

U srebreničkim udruženjima su razočarani presudom: «Mi smo razočarani. Svi dokazi postoje šta je počinio, i dobiti 27 godina umjesto doživotne kazne... bez ikakvog smo komentara», kaže Sabra Kolenović iz Udruženja majki enklava Srebrenice i Žepe.

Autor: Dragan Maksimović, Banja Luka

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

 

 

Preporuka uredništva