1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Osam stoljeća slobodarstva

Na današnji dan prije 800 godina u V. Britaniji je potpisan dokument pod nazivom Magna carta libertatum. Tri članka iz tog dokumenta važe i danas, a na njega su se kroz povijest pozivali mnogi zakonodavci širom svijeta.

Petnaestog lipnja 1215.: na obali Temze susreću se engleski kralj Ivan bez Zemlje (John) i predstavnici plemstva, koji su nezadovoljni prije svega zbog poreza. Kako bi izbjegao građanski rat, kralj potpisuje dokument koji u stvari ima karakter mirovnog sporazuma. Istovremeno, Magna carta libertatum (Velika povelja sloboda) prvi put u Engleskoj jamči podanicima niz osnovnih prava. David Carpenter, profesor za vojnu povijest na Londonskom kraljevskom koledžu, kaže da je u novom zakonu revolucionarno bilo to što je i vladar podvrgnut zakonu.

Velika povelja sloboda sastoji se od 63 poglavlja i 3.550 riječi – na latinskom. David Carpenter smatra da je dokument značajan ponajprije zato što je tako detaljan, ali i zato što je kasnije imao utjecaj koji nisu imali slični raniji dokumenti.

Načela i danas zvuče moderno. Svatko ima pravo na korektno suđenje, nitko ne može bez presude završiti u zatvoru, nitko ne može biti oporezovan a da njegovi interesi nisu zastupljeni. Međutim, ne postoji jedna jedina Magna carta već nekoliko verzija prvobitnog teksta. Što znači Magna carta?

Britanski premijer Cameron i kraljica Elizabeta na obilježavanju obljetnice Velike povelje 15.6.2015.

Britanski premijer Cameron i kraljica Elizabeta na obilježavanju obljetnice Velike povelje 15.6.2015.

Čak i britanski premijer David Cameron, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji u Sjedinjenim Američkim Državama, nije znao kako da prevede izraz Magna carta na engleski. U stvari to je Great Charter – Velika povelja. Prvo je prevedena s latinskog na francuski, a kasnije i na engleski.

Utjecaj Velike povelje

U prvim stoljećima postojanja nije imala veliko značenje, ali je od 17. stoljeća počeo njezin pobjedonosni pohod. Postala je mit, simbol, ikona slobode. I to više nego što joj sadržaj kaže, smatra Julian Harrison, kustos Britanske knjižnice.

Magna carta mnogima služi kao projekcijska površina. Godine 1689. napisan je nacrt zakona o pravima (Bill of Rights), francuska Deklaracija o ljudskim pravima sto godina kasnije, a Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je nastala 1948. I svi inicijatori za usvajanje tih dokumenata pozivali su se na tu Veliku povelju.

Heather Rowland, knjižničarka Londonskog antikvarskog društva, podsjeća da su se utemeljitelji Sjedinjenih Američkih Država, ali i Mahatma Gandhi, vodeći 1947. Indiju u nezavisnost, vodili načelima toga povijesnog dokumenta te da je južnoafrički borac protiv rasne segregacije Nelson Mendela 1964. u sudskom procesu koji je protiv njega vodio režim citirao iz istog izvora. Heather Rowland smatra da značenje koje danas ima Magna carta još uvijek nije jasno svim Britancima i da britanskom pravosudnom sustavu nedostaje ustav koji bi do kraja obuhvatio duh Velike povelje: „Čudno je to da je taj engleski dokument ušao u ustave širom svijeta ili barem utjecao na njih – od SAD-a do Tonge, a da mi još uvijek nemamo pisani ustav.“ U tome ona vidi ironiju povijesti.

U međuvremenu je Magna carta postala dio masovne kulture. Američki reper Jay-Z je jedan od svojih albuma nazvao „Magna Carta Holy Grail“. To pokazuje da ovaj dokument i poslije 800 godina ima kultni status.