1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Oružje je i dalje tražena roba

Vera Kern
11. prosinca 2017

Od ratova i kriza najviše koristi ima jedna branša: proizvođači oružja. Izvještaj instituta SIPRI pokazuje da su i prošle godine imali razloga za zadovoljstvo. Amerikanci na tom polju i dalje uvjerljivo vode.

https://p.dw.com/p/2p8Gr
Symbolbild Bundeswehr
Oklopno vozilo Leopard 2A5 - jedan od njemačkih izvoznih hitovaFoto: A. Koerner/Getty Images

Zrakoplovi, oklopna vozila, dronovi – globalna trgovina oružjem i vojnim uslugama prošle godine je porasla, prvi put nakon pet godina. Tako je njen obujam 2016. bio za 1,9 posto veći nego 2015. godine, a čak 38 posto veći nego 2002. To su novi podaci štokholmskog Instituta za mirovne studije (SIPRI). Najvećih 100 kompanija koje proizvode oružje i vojnu opremu prošle godine su prodale robe za 374,8 milijardi dolara.

Kao i uvijek, uvjerljivo prednjače američke firme čija je prodaja porasla za četiri posto na 217,2 milijarde dolara. Razlozi se kriju u vojnim misijama američke vojske u inozemstvu, ali i u potražnji iz drugih zemalja. Tako je najveća tvrtka na ovom tržištu Lockheed Martin prodala avione F-35 Velikoj Britaniji, Italiji i Norveškoj, no najbolji kupac im je i dalje SAD.

Nakon američkih firmi koje imaju udio na tržištu od 57,9 posto slijede zapadna Europa pa Rusija sa 7,1 posto. U Europi su francuske i talijanske tvrtke zabilježile pad, dok su britanske i njemačke rasle. Njemački proizvođač tenkova Krauss-Maffei i proizvođač vojnih vozila Rheinmetall dobro su prodavali u Europi, na Bliskom istoku i u jugoistočnoj Aziji.

Urkaine Symbolbild Panzer Soldaten Militär Übung
S brojem ratova i kriza raste i potražnja za "potrošnim materijalom" poput streljivaFoto: Reuters/V. Ogirenko

Više kriza – više oružja

„Teško je direktno povezati velike nabavke oružja s trajnim ratovima. Ali naravno da korelacija postoji – neke vrste oružja se traže više – streljivo, projektili i terenska vozila", kaže Aude Fleurent, direktorica programa za vojne izdatke u institutu SIPRI.

Ona dodaje da na potražnju oružja ne utječu samo otvoreni sukobi već i napetosti koje još nisu eskalirale. Dobar primjer za to je Južna Koreja – tamošnje firme su prodale 20,6 posto više oružja nego prethodne godine i to mahom domaćoj vojsci. „To očito ima veze sa sigurnosnim stanjem u regiji", kaže Fleurent.

Kina je, kao i prethodnih godina, velika enigma. Stručnjaci ovog švedskog instituta vjeruju da ta zemlja spada u najveće proizvođače svijeta, ali nije u statistikama jer ne omogućava uvid u pouzdane podatke.

Analitičari su također primijetili i pad potražnje kod inače redovitih uvoznika oružja. Oni ostaju bez novca. „Pad cijene sirove nafte i plina je tako opteretio državne financije zemalja Afrike i Južne Amerike da su kupovale manje oružja od planiranog", kaže Fleurent. U Rusiji, koju muči ista muka, pad nije drastičan – zapravo je ponovo zabilježen rast, ali manji od onog ranijih godina na što, osim cijene prirodnih sirovina, utječu i zapadne sankcije.