1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Optuženi za genocid, a slobodni?!

Nevladine organizacije u Hrvatskoj bilježe napredak u poštivanju ljudskih prava u suđenjima za ratne zločine koji se vode pred hrvatskim sudovima.

default

Izvještaj je predstavljen u Zagrebu

Centar za mir nenasilje i ljudska prava iz Osijeka i prošle je godine u suradnji s Hrvatskim helsinškim odborom, te zagrebačkim organizacijama Documentom i Građanskim odborom za ljudska prava pratio suđenja za ratne zločine koji se vode na hrvatskim sudovima.

Opća je ocjena vidljivo bolja od one izrečene za 2005., no organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na još uvijek prisutne manjkavosti. Izvješće je jučer predstavljeno u Zagrebu; a danas su njegove pojedinosti otkrivene i u Osijeku. Svjedocima i žrtvama još uvijek se ne pruža dostatna podrška – volonterska služba postoji samo u Vukovaru, optužnice nisu dovoljno precizirane, hrvatski sudovi nastavljaju s praksom suđenja u odsutnosti, a to – budući da optuženi ima pravo na ponavljanje postupka – ne samo da povećava troškove i dodatno opterećuje suce, već i svjedoke izlaže dugotrajnom i višekratnom svjedočenju, što je nedvojbeno frustrirajuće.

Svjedoci mijenjaju iskaze

Na 18 suđenja koliko su pratili predstavnici organizacija za zaštitu ljudskih prava prisutno je samo 44 posto optuženih. Neujednačena je i praksa određivanja pritvora, a na najdrastičniji primjer sa suđenja u Vukovaru za genocid u Mikluševcima upozorio je Žarko Puhovski iz HHO-a. Sedmoro optuženika brani se sa slobode: „Pazite, vi spavate kod kuće, brijete se, odete na sud da se branite za optužbe za genocid – to nije pravno pitanje, ako hoćete to je moralno, socijalno pitanje. Osim toga postoji velika vjerojatnost da ti ljudi budu opasni po okolinu.“

Veselinka Kastratović iz osječkog Cetra za mir, koja je predvodila ekipu promatača, iznijela je još jednu primjedbu: osobito u postupcima u kojima se sudi pripadnicima hrvatske vojske i policije, svjedoci često mijenjaju iskaz. „Nitko od svjedoka ne govori izrijekom da se boji“, kaže Kastratović, no ipak na suđenju daju drukčije iskaze nego u istražnom postupku: „Ili jednostavno su ljudi u poziciji da se pozivaju na zaborav. Da je proteklo puno vremena i da su jednostavno zaboravili što se dogodilo.“

Pozitivni trendovi

U procesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj bilježe se i pozitivni trendovi – voditeljica projekta Katarin Kruhonja naglašava da je Državno odvjetništvo napravilo iskorake u istrazi zločina koje su učinili pripadnici hrvatske policije ili vojske. „Naročito ovaj slučaj istrage ubojstva civila u Osijeku protiv zastupnika Branimira Glavaša i drugo, da je najavilo da će sva koja su tih godina, za vrijeme rata, ostala nerazjašnjena tretirati kao ratne zločine da ne bi ušla u zastaru“, ističe Kruhonja.
Pohvaljeno je i jačanje regionalne suradnje, kao i otvaranje DORH-a i sudova prema javnosti.

Hrvatskom se pravosuđu godinama spočitava pristranost – i to se ne odnosi samo na neravnomjernost optuženih pripadnika srpskih paravojnih formacija u odnosu na pripadnike hrvatske vojske i policije.

  • Datum 02.02.2007
  • Autor Tatjana Mautner
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9nQ5
  • Datum 02.02.2007
  • Autor Tatjana Mautner
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9nQ5