1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Oproštaj njemačkog čuvara eura

Zašto je predsjednik njemačke središnje banke Axel Weber najavio kako se neće kandidirati i za drugi mandat na tom položaju kada je izbor tek u listopadu? Nagađanja o motivu neminovno vode i u Europsku središnju banku.

Direktor Bundesbanke Axel Weber

Weberu je - dosta.

Zapravo, glasine su i počele najavom kako predsjednik Bundesbanke nema ambicija naslijediti predsjednika Europske središnje banke, Jean-Claudea Tricheta. Weber se dugo smatrao sigurnim kandidatom nakon ovog Francuza koji je na taj položaj stupio još 2003., naslijedivši već preminulog prvog čuvara zajedničke europske valute, Wima Duisenberga. Ali već tijekom prošle godine i za vrijeme krize u koju je upao euro preko takozvanih PIIGS-zemalja (Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska), predstavnik Njemačke središnje banke je uporno ustrajao na željeznoj stabilnosti zajedničke valute, ali ne tako da onda Njemačka plaća za tuđe greške i popustljivost tamošnjih vlada prema svojim biračima.

Štedljivci nemaju mnogo prijatelja

Europska središnja banka u Frankfurtu

Nagađanja neminovno vode ravno u - Europsku središnju banku

Naravno, to nije način da se u Europskoj središnjoj banci osvoji mnogo prijatelja pa je tako i šansa da baš Weber bude nasljednik Tricheta - na koncu bila tek teoretska. Ali najava kako se Weber ne želi kandidirati niti za drugi mandat središnje novčarske institucije u Njemačkoj očito je iznenadila i njemačku vladu pa ga je savezna kancelarka Angela Merkel ovog petka (11.2.) pozvala na razgovor.

Pri tome, nije samo pitanje osobne budućnosti Axela Webera i njegovog eventualnog zapošljavanja u privatnoj Deutsche Bank, što je pak izazvalo zgražanje u ostalim privatnim bankama u ovoj zemlji. Jer Bundesbank i Weber je mogao - i morao provjeravati poslovne podatke koje direktori novčarskih institucija najradije ne bi otkrili niti vlastitoj majci i koji bi sada dospjeli do najvećeg konkurenta u Njemačkoj. Ali po svemu sudeći, nije to pitanje koje najviše zanima kancelarku, nego pitanje stava Berlina prema politici Europske središnje banke u dobu nakon Webera.

Dugi prsti politike

Jean Claude Trichet

Predsjednik Europske središnje banke nipošto nije u cvijetu mladosti - navršio je 69. godina.

Jer i najnoviji pokazatelji govore kako, usprkos zalaganju "tvrdolinijaša" poput Webera, zona eura bilježi već opasnu razinu inflacije od punih 2%, što je najviša razina od lipnja 2008. Tome je naravno uvelike pridonijelo poskupljenje energenata, ali i hrane - što onda u potrošačkoj košarici ima mnogo više težine od toga da su na primjer pojeftinila računala i foto-aparati. Ali stručnjaci ukazuju i kako "zaštitni kišobran" za euro uvelike veže sredstva i kako bi još veći fond za sanaciju posrnulih gospodarstava nužno morao značiti veću inflaciju i to bez poticaja koji se stvara s više novca u opticaju.

Naravno, svaka središnja banka pa tako i Bundesbank je institucija nezavisna od nacionalne vlade, ali pojavljuju se i napisi koji ukazuju da više ne vlada osobita sloga niti između Axela Webera i službenog Berlina jer se i Weberu službena politika Njemačke u nekim stavovima činila previše popustljivom, a u drugim - neopravdano tvrdom. To bi onda moglo objasniti činjenicu kako je predsjednik Njemačke središnje banke odlučio obznaniti svoj odlazak daleko prije nego što mu istječe rok, ali to onda još više potiče maštu onih koji razmišljaju, tko bi mogao biti nasljednik Tricheta. Još 2003. su kolale glasine kako je Berlin pristao na Francuza na čelu ESB-a tek pod uvjetom da njegov nasljednik bude Nijemac. Weber odlazi, što neke navodi na razmišljanja kako bi glavni čuvar eura mogao postati Talijan, Mario Draghi. To se pak nipošto ne dopada takozvanim "sjevernim" zemljama eurozone, jer je i Trichetov zamjenik Portugalac, Vitor Constancio.

Brza smjena igrača?

Mario Draghi, predsjednik Banco di Italia

Vijeće je kronično podijeljeno i sjever nipošto ne želi 'južnjaka' iz Italije.

Njemačka kancelarka Merkel utoliko mora odlučiti - i to brzo. Ovdašnji mediji objavljuju kako bi se Berlin ipak, s novim predsjednikom Njemačke središnje banke mogao i dalje nadati položaju na čelu ESB-a. Spominju tri imena. Prvi je Klaus Regling koji je već i sad na čelu europskog fonda za spas stabilnosti u Luksemburgu i koji bi onda preko položaja Bundesbanke, mogao biti podobna osoba kao novi čuvar eura. Drugo ime koje se spominje jest Jens Weidmann, razmjerno mlad - 42 su mu godine, ekonomski stručnjak koji je doduše na glasu kao "Weberov dečko", ali i koji je najvažniji ekonomski savjetnik njemačke kancelarke Merkel. Treći je predstavnik "stare garde": Jürgen Stark je još savjetovao Helmuta Kohla i do 2006. je bio i dopredsjednikom Bundesbanke.

Autor: A. Šubić (dpa, dapd, Reuters, ap)

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva