1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Oprečne reakcije na presudu Deliću

Hrvatski i srpski predstavnici u Bosni i Hercegovini ogorčeni su, kako smatraju, preniskom kaznom bivšem zapovjedniku Armije BiH Rasimu Deliću, dok neki bošnjački predstavnici čak smatraju da je kazna - previsoka.

Rasim Delić pred Haškim sudom

Rasim Delić pred Haškim sudom

Presuda bivšem zapovjedniku Armije BiH Rasimu Deliću sramotna je za žrtve srpske i hrvatske nacionalnosti, kaže predsjednik obitelji zarobljenih i nestalih osoba Republike Srpske Nedeljko Mitrović. Neprihvatljivo je da se dijelovi optužbe koje se odnose na zločine nad srpskim stanovništvom eliminiraju, smatra Mitrović te naglašava da ovakva presuda ne doprinosu najbitnijem procesu u BiH koje se zove pomirenje.

"Ovakva optužba, s ovakvim zločinom, da se čovjek osudi samo na tri godine...Čovjek kada napravi najbezazleniji prekršaj u pijanom stanju dobija kaznu od tri godine zatvora. A čovjek koji je komandovao, koji je imao silu i mogućnost da spriječi zločine, da se kazni sa tako malom kaznom...to praktično pokriva njegov istražni zatvor. To ne daje optimizam porodicama da će biti satisfakcije, bar što se tiče porodica iz RS", uvjeren je Mitrović.

Nezadovoljni i predstavnici Hrvata

Udruženje obitelji nestalih i zarobljenih srednje Bosne takođe smatra da presuda Rasimu Deliću predstavlja totalno razočarenje. Predsjednik udruženja Fabijan Barać kaže da stanje na terenu ne odgovara presudi od tri godine zatvora: "Samo tog 08.lipnja 1993. godine u župi Brajkovići je pobijeno 127 Hrvata. Od tih 127 danas ima nestalih 22 i gospoda donesu presudu od tri godine."

"Delić je trebao biti oslobođen"

S druge strane u Društvu za ugrožene narodne izražavaju žaljenje zbog, kako kažu, visoko izrečene kazne. Predsjednica Fadila Memišević smatra da je Delić trebao biti oslobođen:

"On na osnovu svih saznanja nije imao nikakvu kontrolu niti odgovornost nad odredima El mudžahid i zato mi je žao jer on je bio na čelu armije koja je branila BiH. Uz uvažavanje da se svi zločini trebaju kazniti, ja mislim da je Rasim Delić trebao biti oslobođen."

Tko je počinio zločine?

S obzirom na činjenicu da su na području srednje Bosne počinjeni zločini nad Hrvatima i Srbima u razdoblju od 1993. do 1995. godine, ostaje otvoreno tko je te zločine počinio. Analitičar Esad Hećimović, koji se bavio istraživanjima zločina jedince El mudžahid, kaže da je neophodno utvrditi tko je počinio zločine:

"Nije riječ samo o visini zatvorske kazne. Ovo je teška presuda jer pokazuje da su u dugom vremenskom razdoblju od lipnja 1993. do rujna 1995. počinjeni teški zločini nad pripadnicima hrvatskog i srpskog naroda u srednjoj Bosni i da oni nisu kažnjeni. Potrebno je očekivati i nastavak procesa koji će dokazati tko je počinio ove zločine i tko je za njih odgovoran."

"I Armija BiH počinila zločine"

Jovan Spajić iz Ureda za suradnju Republike Srpske s Haškim tribunalom kaže da se stvar može posmatrati i sa stajališta da je osuđen general Armije BiH: "S profesionalnog aspekta možda se može posmatrati da je Haški tribunal donio presudu koja potvrđuje da je general Armije BiH, a samim tim i Armija BiH, vršio zločine nad srpskim narodom."

Prvi slučaj koji tretira zločine koje su počinili mudžahedini u proteklom ratu u BiH, pored slučaja generala Delića, bila je presuda oficirima tadašnje Armije BiH Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi.

Preporuka uredništva