1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Opet strka oko Ryanaira

Serija negativnih napisa o irskom niskobudžetnom avioprijevozniku Ryanairu se ne prekida. Sada se ovoj kompaniji predbacuje da je iznosila netočne podatke o težini svojih zrakoplova. I to zbog uštede na pristojbama.

default

Ryanair in der Kritik

Bilo da se radi o zrakoplovima kojima nestaje goriva ili o vratolomnim manevrima prilikom prizemljenja kako bi se uštedjelo na vremenu, irska niskobudžetna zrakoplovna kompanija Ryanair ne silazi sa stupaca europskih medija. Najnoviji biser u nizu "slučajeva" kojima Ryanair zaokuplja pozornost javnosti i državnih službi su optužbe da je ova kompanija godinama nadležnim službama navodila krive podatke o težini njezinih zrakoplova. Jer manja težina znači i manje pristojbe europskoj kontroli leta i nacionalnim službama za promet. Mediji govore o 50 milijuna eura godišnje koliko je Ryanair navodno "uštedio" iznoseći krive navode.

Lažiranje težine zbog uštede?

Unutrašnjost Ryanairovog zrakoplova

Ušteda na sigurnosti?

Berlinski dnevnik "Die Welt" je, pozivajući se na rezultate nasumičnih kontrola na aerodromima u Bremenu i Hahnu, kako su zrakoplovi Ryanaira u svim slučajevima premašivali standardnu težinu od 67 tona prilikom polijetanja i to u pravilu za 8 tona. Time doduše sigurnost putnika nije bila ugrožena jer su zrakoplovi Ryanaira (Boeing 737) u stanju ponijeti i veću težinu no time se jednostavno zaobilaze dodatne pristojbe što se može nazvati prijevarom. Europska služba kontrole leta Eurocontrol je priopćila kako se trenutno "razgovara s Ryanairom". "Nama su ovi navodi poznati i trenutno o tomu razgovaramo s Ryanairom", poručeno je iz sjedišta Eurocontrola u Bruxellesu.

Eurocontrol ubire pristojbe od zrakoplovnih kompanija u ime nacionalnih kontrola leta. Pritom se visina pristojbe ravna prema težini zrakoplova i prema duljini leta. Navodi oko navodnog lažiranja težine zrakoplova kako bi se uštedjele pristojbe dodatno su pikantni zbog strogih pravila koje Ryanair primjenjuje na svojim putnicima koji se striktno ne drže pravila ove kompanije o prtljazi. Putnici Ryanaira svjedoče o situacijama u kojima su parovi koji putuju zajedno morali prebacivati teret iz jednog kofera u kofer svog suputnika samo kako bi ispunili pravilo o najviše dopuštenih 10 kilograma. Iako su i ostale kompanije, naročito niskobudžetne, vrlo osjetljive kad je u pitanju ručna prtljaga, kontrole kod Ryaniara posebno upadaju u oči.

Let pod pritiskom

No navodi o "friziranju" težine zrakoplova su samo kruna bisera kojima "majka svih niskobudžetnih kompanija" u posljednje vrijeme uveseljava (i užasava) javnost. Posljednji incident se dogodio krajem rujna ove godine ali je tek prije nekoliko dana dospio u javnost. Naime prema pisanju njemačkih medija jedan zrakoplov Ryanaira na liniji iz Manchestera za Memmingen u južnoj Njemačkoj, je kratko prije slijetanja naglo i "puno prebrzo" izgubio na visini. Pri visini od samo 140 metara pilot se odlučio na ponovni uzlet nakon čega je zrakoplov uspješno prizemljen. Njemački savezni ured za ispitivanje zrakoplovnih nesreća (BFU) ovaj je događaj okarakterizirao kao "teški poremećaj u zrakoplovnom prometu tj. kao "događaj koji ukazuje na to da je gotovo došlo do nesreće". Tjednik "Der Spiegel" govori o događaju "na rubu katastrofe". Njemačka udruga Cockpit smatra da je do incidenta došlo zbog toga jer piloti Ryanaira lete pod ekstremnim pritiskom. Let iz Manchestera za Memmingen je u startu kasnio pola sata. Ryanair se pak brani "iznenadnim vjetrom" koji je pilota natjerao na riskantni manevar.

Premalo kerozina?

Zrakoplov Ryanaira u Berlinu

Prinudno slijetanje u Berlinu

Nekoliko dana prije toga jedan zrakoplov Ryanaira je na letu od Londona za Bratislavu morao zbog tehničkih problema sletjeti u Berlinu. No najveću buku u javnosti su izazvale optužbe na račun irskog prijevoznika da štedi na gorivu na uštrb sigurnosti putnika. U srpnju su naime čak tri Ryanairova zrakoplova bila prisiljena na nužno slijetanje jer im je nakon neplaniranog produženja boravka u zraku gotovo ponestalo kerozina. Tvrtka tvrdi da je do prisilnog slijetanja dolazilo zbog vremenskih i prometnih neprilika iznad Španjolske.