Opasno je biti jamac

„U našoj zemlji je danas opasno i štetno biti human. Nismo bili svjesni činjenice da je kriminal toliko zažio i da se humani gest pomoći čoveku i sugrađaninu može tako lako zloupotrijebiti i bukvalno nas dovesti do prosjačkog štapa“, kaže se u priopćenju Udruženja prevarenih jamaca.

Točan broj onih koji vraćaju tuđe kredite nije poznat, jer te podatke nije priopćila Središnja banka Crne Gore. Ali, samo u Pljevljima, na sjeveru Crne Gore, taj broj prelazi tisuću.

Tisuće prevarenih

Neslavan rekord drži Zijad Coković čije kredite u vrijednosti od 135 tisuća eura vraća četrdesetak crnogorskih građana! A on nije dostupan pravosudnim organima te države.

Mnogi jamci prevareni su tako što su im jedni papiri dati na potpisivanje da bi se kasnije pokazalo da je potpis zloupotrebljen za nešto drugo. Dosta je i onih koji su pristali da budu jamci na mnogo manji iznos od onog koji sada sami moraju vraćati. U Crnoj Gori se ranije ljudima tradicionalno verovalo na datu riječ, pa ova situacija govori i o urušavanju društva.

Odgovornost banaka i građana

Ekonomski stručnjak Goran Đurović tvrdi da je zbog neznanja i olakog pristajanja na jamstvo u Crnoj Gori za posljednje dvije godine raskinuto više kumstava i prijateljstava nego u prethodnih šest desetljeća. On smatra da odgovornost za ovo stanje snose kako građani tako i banke. „To je teret za naše banke. Ja na to gledam kao na njihovu veliku krivicu jer nisu na transparentan način ljudima objasnili kakve dugoročne posledice može da ima čin jamstva. S druge strane, ni građani nisu provjeravali posljedice toga što rade, previše su se zaduživali i kao rezultat svega toga imamo da danas mnogi ljudi vraćaju tuđe dugove i to od nekih svojih skromnih primanja, a već imamo i udruženja prevarenih jamaca."

Napominjući da je danas u Crnoj Gori teže naći jamca za kredit nego pribaviti američku vizu, Đurović dodaje: „Ako išta je išta dobro u ovim zlim vremenima onda je to da su se ljudi opametili. Danas je vrlo, vrlo teško naći osobu koja je apsolutno sigurna u Vas da bi Vam bila jamac. Nadamo se da će naši građani naučiti nešto iz ovih vremena kada su olako ulazili u kreditne aranžmane.“ Podaci Središnje banke pokazuju da kreditno zaduženi građani Crne Gore u prosjeku duguju bankama nešto manje od osam tisuća eura ili 18 prosječnih zarada u toj zemlji.

Autor: Mustafa Canka, Podgorica

Odg. ur.: Z. Arbutina