1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Opasni tragovi u internetu

Internet nije samo platforma za razmjenu informacija korisnika najrazličitijih profila. Internet se često zlorabi i za razne vrste kriminala - od terorizma, dječje pornografije do špijunaže.

default

Kako omogućiti sigurnije korištenje internetom?

Istražitelji se stoga bave pitanjem - kako ući u trag kriminalcima koji operiraju putem interneta i koje oni elektronske tragove ostavljaju za sobom.

Pojednostavljeno prikazano internet funkcionira na slijedeći način: sjedne strane nalazi se jedan kompjutor, a na drugoj strani drugi. Između ta dva kompjutora nalazi se ogromna masa podataka - internet. Sve što god se odvija putem interneta nalazi se u toj masi - internetske stranice, mailovi, telefonski razgoovri preko interneta, podaci o kreditnim karticama. Dakako da ima i onih koji se tih podataka žele dokopati, kako bi ih zlorabili. Ta masa podataka stoga je zanimljiva i policiji.

Constanze Kurz je članica Chaos Computor Cluba u kojoj hakeri otkrivaju slaba, "nezaštićena" mjesta u internetu.

"Normalni korisnici polaze od toga da oni prilikom korištenja interneta ostaju potpuno anonimni - ali to u praksi nije slučaj. Čovjek se mora prilično potruditi ako želi izbrisati svoje tragove u internetu."

Svatko tko surfa po internetu dobiva svoju adresu - takozvanu Internet-protokol adresu - skraćeno IP adresu - koja je izražena u jednom višeznamenkastom broju. Svatko tko ima vlastitu web stranicu može vidjeti tko ju je sve posjetio - te podatke može dobiti od svog internetskog ponuđača. Države Europske unije stoga žele sve ponuđače obvezati da takve podatke pohranjuju.

Kako zataškati tragove u internetu ?

No onaj tko ima razloga da svoje ragove u internetu zataška jer se boji da bi mogao biti krivično gonjen, može to učiniti uz pomoć takozvanih programa za anonimiziranje, pojašnjava Markus Schaffrin iz strukovog udruženja eco. Već se s nekoliko najjednostavnijih trikova istragu može navesti na krivi trag:

"Ako ne želim da se registrira s kime sve razmjenjujem mailove, onda otvaram svoju e-mail adresu u inozemstvu, ili surfam iz internetcafea i onda je to problem vlasnika onog tko ima taj internetski priključak, a ne problem terorista ili kriminalca koji se iza toga krije. "

Teroristi i mafijaši i te kako će voditi računa o tome da ne ostavljaju tragove u internetu. No podaci koje bi ponuđači od sada trebali pohranjivati istražiteljima su vrlo zanimljivi. Za policiju se na taj način otvaraju potpuno nove metode ulaska u trag kriminalcima, bez obzira na to pohranjuju li se i sadržaji razgovora i mailova ili ne, pojašnjava Constanze Kurz:

"U načelu su ti podaci o tome tko s kime stupa u kontakt na određeni način čak i korisniji od samog sadržaja komunikacije, jer se na osnovu tih podataka vrlo jednostavno kompjutorski može ustanoviti tko je s kim u kontaktu i koliko su ti kontakti intenzivni. Na osnovu toga se dobiva socijalni profil i na taj se način mogu identificirati socijalne skupine."

Koga sve zanimaju podaci u internetu?

No policja nije jedina koja se zanima za tu masu podataka u internetu. To zanima i poduzetnike koji žele doći do nekih podataka o svojim zaposlenicima, kriminalce koji se žele koristiti tuđim kreditnim karticama, ali i one koji se bave gospodarskom špijunažom. Svima njima na raspolaganju stoji ogromna količina podataka, a stvar je samo u tome da se treba znati doći do onih koje se traži. U stručnom se žargonu taj posutpak naziva "data-mining" - slobodno prevedeno nešto poput "kopanja po podacima".

"Tim se postupkom raznim matematičkim i statističkim metodama iz ogromne mase podataka izdvajaju oni koji se odnose na neku određenu osobu. Danas to više nije nikakav problem," kaže Constanze Kurz.

No to se koristi samo u vrlo rjetkim slučajevima. Većina ljudi danas potpuno dragovoljno u internet stavlja niz podataka o sebi, tako da putem tražilica poput Googla danas nije teško doći do brojnih privatnih ili poslovnih podataka o nekoj osobi.