1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Opasna zlatna groznica u Transilvaniji

Rumunjska trenutno doživljava najmasovnije ekološke prosvjede u svojoj povijesti. Međunarodni konzorciji planiraju iskop zlata a građani strahuju od nove ekološke katastrofe.

Prosvjedi u Rumunjskoj

Prosvjedi u Rumunjskoj

"Uzimaju nam zlato, ostavljaju cijanid", "Izdaja za šaku zlata" ili "Kultura umjesto cijanida", stoji na transparentima prosvjednika usred Bukurešta. Zajednički masovni prosvjedi zaštitnika prirode ali i običnih obitelji s djecom, studenata, umirovljenika, umjetnika. Izgleda da se cijelo rumunjsko društvo diglo na noge. Usred Bukurešta je nastao kamp prosvjednika koji strahuju od nove ekološke katastrofe u Rumunjskoj. Područje oko transilvanijskog sela Rošia Montana bi trebalo pasti kao žrtva spleta domaćih i međunarodnih interesa.

Prevrtljivi političari

Radnici Rosia Montana Gold Corporation

Radnici Rosia Montana Gold Corporation

Vlada na čelu s premijerom Victorom Pontom odobrila je, nakon višegodišnjeg oklijevanja, početkom tjedna projekt za iskop zlata na području Rošie Montane. Za realizaciju projekta je potrebno još donijeti i poseban zakon koji bi se uskoro trebao naći pred Parlamentom. Rumunjski predsjednik Trajan Bašesku, koji je dosad slovio kao žestoki zagovornik projekta, objasnio je iznenada krajem kolovoza kako on prosvjede protiv spornog projekta smatra legitimnim te je čak najavio mogućnost održavanja referenduma na kojem bi sam narod odlučio o sudbini Rošie Montane. Prije toga je i premijer Ponta dao sličnu zbunjujuću izjavu u kojoj u potpunosti podržava zahtjeve prosvjednika. Kontradikciju svog postupka objasnio je činjenicom da on kao premijer "mora podržavati investicije" ali da je osobno protiv te će stoga čak u parlamentu i glasovati protiv donošenja zakona.

"Za šaku dolara"

Prosvjedi u Rumunjskoj

Čitava Rumunjska na nogama

Projekt iz kojeg stoji jedan rumunjsko-kanadski konzorcij bi, prema nekim procjenama mogao ulagačima donijeti dobit od 2,3 milijarde dolara. Radi se o iskorištavanju oko 300 tona zlata i 1600 tona srebra iz Transilvanijskog gorja. No najveći problem je taj što se za dobivanje plemenitih metala koriste otrovne kemikalije poput cijanida. Iza konzorcija se zapravo kriju veliki ulagači poput Amerikanaca Johna Paulsona i Thomasa Kaplana kao i izraelskog "kralja dijamanata" Benyja Steinmetza. Unatoč tomu što potrebne dozvole još uvijek nisu izdane, konzorcij je već milijunima dolara financirao preseljenje stanovnika sela Rošia Montana. No mnogi žitelji odbijaju preseljenje iz svojih stoljetnih domova. Planovi međunarodnog konzorcija zvuče poput noćne more. Selo Rošia Montana bi trebalo iseliti kako bi se kompletna dolina poplavila jezerima u kojima bi se uz pomoć cijanida odvajalo zlato i srebro. Zaštitnici okoliša tvrde da će na taj način biti trajno zagađena pitka voda. Osim toga strahuju da bi učestala miniranja tla u okolici mogla oštetiti ili srušiti brane umjetnih jezera u kojima će se nalaziti otrovna smjesa

"Velika svinjarija"

Ovaj projekt je jedna velika svinjarija", kaže Eugen David, poljoprivrednik iz Rošie Montane. On je ujedno i predsjednik nevladine organizacije Alburnus Maior koja se bori protiv eksploatacije plemenitih kovina u Transilvaniji. On u svojoj borbi nije usamljen. "Ovaj projekt je tehnički potpuno neozbiljno planiran a planirani zakon je osim toga neustavan jer ukida prava vlasnika imovine i ignorira interese Rumunjske kao države. Osim toga su mnogi političar kroz ovaj projekt uvučeni u korupciju", kaže ministar kulture Teodor Paleologu. Njegove riječi nisu bez osnove.

Katastrofa u Baia Mare

Otrovna rijeka - katastrofa u Baia Mare

"U oči zaista upada broj političara koji su posljednjih godina za 180 stupnjeva promijenili svoje mišljenje u korist projekta. Konzorcij za iskop zlata je proteklih godina uložio mnogo novaca kako bi javnost uvjerio da je njegov projekt u potpunost u skladu s očuvanjem prirode.

Sjećanja na Baiu Mare

No javnost je velikom većinom protiv ovog projekta. I to ne bez razloga. Mnogima je još uvijek u svježem sjećanju katastrofa koja se 2000. dogodila u sjevernorumunjskom gradiću Baia Mare kada je iz umjetnih jezera u kojima se nalazili otrovni metali iscurilo preko 100.000 tona otrova koji je na kraju preko Tise i Mađarske dospio u Dunav i tako prouzročio jednu od najvećih ekoloških katastrofa u europskoj povijesti. Tada je veliku štetu pretrpjela i Mađarska i ona je zato i sada jedan od najglasnijih protivnika projekta eksploatacije plemenitih kovina u Transilvaniji te je nekoliko puta od rumunjske vlade zatražila zaustavljanje projekta. "Iskop zlata baziran na tehnologiji cijanida nosi ogromne rizike i ugrožava biološku raznolikost. To su na svojoj koži već jednom iskusili građani i Rumunjske i Mađarske", stoji u priopćenju Mađarske vlade. Prosvjednici u Bukureštu i dalje ne napuštaju svoj prosvjedni kamp. Kada će Parlament glasati o spornom zakonu, još nije poznato.