1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Opada podrška novim sankcijama protiv Rusije

EU planira protiv Rusije podići nove sankcije. Ipak, neke države članice strahuju za svoje poslove, a neke strahuju da bi slijedeću zimu mogle provesti bez grijanja. Zbog toga i raste otpor novim kaznenim mjerama.

Ogorčenje unutar EU-a je veliko: Rusija je sve više vojno prisutna na istoku Ukrajine. Sve ponude vladi u Moskvi omogućile su u najboljem slučaju kratku pauzu u okršajima ili par toplih riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rusko vojno napredovanje je djelimično teklo paralelno s pregovorima. Za države EU-a ne dolazi u obzir vojna intervencija a niti isporuka oružja ukrajinskoj vojsci.

Stoga se željelo nastaviti s pooštravanjem sankcija Rusiji. Već sada je EU dosegla treći stupanj sankcija, koje se ne tiču samo pojedinih osoba i firmi, nego pogađaju cijele gospodarske grane. Pogođene su financijske institucije, industrija oružja i druge važne tehničke branše. Rusija je na to odgovorila embargom na uvoz namirnica iz EU-a, što je veoma pogodilo pojedine države Unije.

Francuska ratne brodove može isporučiti kasnije

Europske tvtrke i sindikati su dosadašnju politiku sankcija sprovodile, manje-više protiv svoje volje. Međutim, što se više bliži trenutak odluke o novim kaznenim mjerama to je i veći otpor.

U svakom slučaju, Francuska je za sada zaustavila isporuku dva ratna broda (nosača helikoptera) Rusiji. Brodovi se grade u jednom francuskom brodogradilištu, a prvi je trebao biti isporučen početkom listopada. Iako je EU ovakve isporuke oružja Moskvi stopirala već u srpnju, lideri zemalja članica su popustili pod pritiskom Francuske i pristali na realizaciju već dogovorenih narudžbi.

Radi se o poslu koji je vrijedan više od milijardu eura, koji su potrebni uzdrmanoj francuskoj industriji. Ipak, čuli su se i žestoki prosvjedi. Neki zastupnici Europskog parlamenta su napravili očajnički prijedlog prema kojem bi EU trebala d Francuske otkupiti ove brodove, kako ovo djelotvorno ofanzivno oruđe ne bi bilo isporučeno Rusiji.

Vladimir Putin

Vladimir Putin

Sada je ipak popustila vlada u Parizu. Predsjednik Francois Hollande je izjavio: "Nisu ispunjeni preduvjeti za isporuku. Sadašnje rusko djelovanje usmjereno je protiv temeljnih interesa europske sigurnosti." Hollande ipak nije isključio mogućnost da brodovi budu isporučeni naknadno. To bi bilo moguće bez obzira na sankcije, ali bi, politički gledano bilo veoma škakljivo.

Ovisnost o ruskom plinu

Otpor novim sankcijama sada dolazi i iz Austrije, Češke i Slovačke. Brojne slovačke banke su snažno angažirane na tržištu Rusije. Češka strahuje za izvozne poslove svoje strojarske industrije. Razlog za to je što je u toj industriji teško povući crtu između strojeva i proizvoda koji se koriste u vojne i onih koje se koriste u civilne svrhe. Kod Slovačke se tu, primjerice, radi i o željeznim cijevima koje bi ova zemlja i dalje rado prodavala Moskvi. Ova zemlja trpi i posljedice ruskog embarga na uvoz voća.

Poljska je možda i više od Slovačke pogođena ruskim embargom na uvoz namirnica, ali šutke prihvaća smanjenje obima poslova. Ona spada u red zemalja EU-a koje su zauzele posebno oštar stav prema Moskvi, zbog toga što se vrlo dobro sjeća vremena sovjetske okupacije. Pojedine države EU-a imaju još jedan problem: Finska i baltičke države su skoro u potpunosti ovisne od ruskih isporuka plina i bile bi direktno pogođene ako vlada u Moskvi u znak odmazde zatvori ventile na plinovodima.

Stranka Ljevice izražava razumijevanje za Putina

Otpor novim sankcijama u ovom trenutku dolazi i iz Europskog parlamenta, čak i iz njegovog samog vrha. Predsjednik parlamenta Martin Schulz u intervjuu za list "Hannoverschen Allgemeinen Zeitung" nije se direktno suprotstavio sankcijama, ali naglašava da se "pogotovo u kriznim vremenima ne smije prekinuti dijalog s Moskvom".

Zatvoreni McDonalds u Moskvi

Zatvoreni McDonalds u Moskvi

Sankcije koje su sada na snazi već u dobroj mjeri pogađaju Rusiju. U ovom trenutku se prvenstveno mora "izbjeći eskalacija", smatra Schulz. Očito je da bi on još pričekao sa usvajanjem novih sankcija.

Socijaldemokrat Knut Fleckenstein savjetuje europskim vladama da se nove sankcije usvajaju "samo nakon temeljne procjene napretka u smjeru političkog rješenja krize". Putinovom mirovnom planu se "mora dati šansa".

Zastupnici stranke Ljevice u Europskom parlamentu se jasno protive sankcijama. Ne samo to, oni na djelu vide zavjeru protiv Putina. Njihova vanjskopolitička glasnogovornica Sabine Lösing smatra da nije Putin taj koji "vitla sabljom", nego EU i NATO: "Putina se sustavno stilizira kao kao hladnokrvnu osobu i slave žednog čudaka. Demonizacija političkih protivnika je poznato sredstvo medijske manipulacije”, rekla je ona.

Problem EU-a je i to što se odluke donose jednoglasno. Dovoljno je da samo jedna od 28 članica kaže "ne" novim sankcijama pa da one padnu u vodu. Prepreke za njihovo pooštravanje su tako veoma visoke. EU ipak želi pokazati odlučnost i jedinstvo - barem u javnosti. Stoga bi rezultat moglo biti samo blago pritezanje sankcija i to na taj način da to "ne zaboli previše" i same države EU-a. Na taj način bi one vrlo malo pogodile i samu Rusiju.

Preporuka uredništva