1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Odzvonilo švicarskoj bankarskoj tajni?

U Švicarskoj se u posljednje vrijeme sve više raspravlja o dosadašnoj tabu temi "bankarska tajna". Nije isključeno da će državni vrh te zemlje ipak popustiti pod sve jačim međunarodnim pritiskom.

Ulaz u banku UBS u Ženevi

Švicarske banke su pojam mnogih tajni koje kriju iza svojih vratiju - uključujući i one koje zanima poreznike drugih zemalja.

U švicarskim medijima skoro ne prođe niti jedan dan, a da se ne govori o bankarskoj tajni. Sve je počelo popuštanjem najveće švicarske banke UBS pred američkim pravosudnim organima. Ta je banka nakon ogromnog pritiska iz SAD-a predala podatke o 250 do 300 svojih američkih klijenata te američkim vlastima platila kaznu u iznosu od preračunato 620 milijuna eura zbog pomaganja pri utaji poreza. No, zahtjevu da preda podatke o još 52.000 bankovnih računa USB nije htio udovoljiti.

Pravne finese na švicarski način

Svežnjevi dolara

Američki poreznici žele znati, gdje odlazi svaki dolar

Na računima u švicarskim bankama nalazi se 3.000 milijardi švicarskih franaka. Procjenjuje se da je 50 do 70 posto tog iznosa novac stečen na protuzakonit način. S druge strane, švicarsko blagostanje počiva upravo na toj dobro čuvanoj bankarskoj tajni i zato se ona do sada toliko uporno branila. Mnogi smatraju da bi ukidanje te tajne znatno ugrozilo domaće bankarstvo. No, unatoč brizi za održanje osobnog standarda, građani su sve manje spremni prihvatiti takve argumente. Jedna Švicarka kaže: "Bio bi bolji mali gubitak. Iako se nalazimo u recesiji, ne mislim da ima smisla davati priliku ljudima za ilegalno ulaganje novca u banke." U međuvremenu se 65 posto građana izjašnjava za pružanje pomoći organima drugih država kada se radi o sumnji u utaju poreza. Do sada je to, naime, vrijedilo samo za "poreznu prijevaru".

Čini se da su te promjene raspoloženja u pučanstvu polako postali svjesni i političari. Švicarski predsjednik države, koji je istodobno i ministar financija, Hans-Rudolf Merz nedavno je po prvi put govorio o mogućim promjenama kod bankarske tajne i izrazio spremnost na pregovore o toj temi. Prethodno su pojedine članice skupine G-20, među kojima i Njemačka i Francuska, od Švicarske zatražile promjene te zaprijetile da bi se u protivnom ta država na predstojećem sastanku na vrhu G-20 početkom travnja u Londonu mogla naći na "crnoj listi".

Lihtenštajn će imati bolji ugled nego Švicarska

Švicarska je jedina država na svijetu u kojoj postoji razlika između "utaje poreza" i "porezne prijevare". Ta se podjela odražava i na mogućnost pružanja pomoći pravosudnim organima drugih zemalja. Švicarski zakoni dopuštaju pravnu pomoć samo ako se radi o prijevari. Predsjednik švicarskih socijaldemokrata Christoph Levrat zahtijeva da se već jednom ukinu te pravne finese, a njemu se pridružio i ugledni ekonomski stručnjak Peter Ulrich. On ističe da će u protivnom nastradati cjelokupno domaće gospodarstvo: "Postoji opravdana bojazan da će Švicarska steći glas zaštitnika svih utajivača poreza ovog svijeta i to ne bez razloga."

Krajolik u Liechtensteinu

Liechtenstein je već morao popustiti

Naravno, posljedica djelomičnog ukidanja bankarske tajne moglo bi biti povlačenje milijardskih iznosa iz švicarskih banaka. Zato Peter Ulrich predlaže prijelazne rokove. Osim toga, on traži da i sve druge potencijalne "porezne oaze" poput Luksemburga i Austrije postupe isto kao i Švicarska. On je u jedno siguran: bankarskoj tajni je odzvonilo i to do kraja ove godine. Zanimljivo je da bi susjedni Lihtenštajn kao financijsko tržište uskoro mogao uživati bolji ugled nego Švicarska. Ta je kneževina najavila da će i u slučajevima puke utaje poreza ubuduće surađivati sa stranim pravosudnim organima.

Autor: Pascal Lechler/Andrea Jung-Grimm

Odgovorni urednik: A. Šubić

Preporuka uredništva