1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Odugovlacenje sa studijem postaje skupo

Njemackom se posljednjih mjeseci siri val studentskih prosvjeda zbog zakona o skolarinama koji stupa na snagu od pocetka ljetnog semestra - to znaci vec u travnju ove godine. Ne radi se ni o kakvoj prvoaprilskoj sali, vec u krutoj zbilji koja ce ozbiljno potresti ionako tanki dep velikog broja studenata. Najvise ce biti pogodeni oni koji ionako imaju problema s financiranjem studija - naime onih studenata koji, da bi platili troskove studija moraju sami zaradivati novac, sto najcesce dovodi do duljeg trajanja studija. Prema novom zakonu, svi oni koji studiraju znatno dulje od predvidenog broja semestara, u buduce ce morati placati 650 eura po semestru. I dok se s jedne strane u Njemackoj naveliko raspravlja o tome kako su obrazovanje i inovacije najveci resursi napretka, a minisrica znanosti i obrazovanja Edelgard Buhlman predlaze programe za osnivanje takozvanih elitnih sveucilista, za veliki broj studenata njemackih sveucilista u ovom se trenutku u prvom redu postavlja pitanje-kako skrpati kraj s krajem ako ih zakaci nova odredba o studentskim pristojbama. O tome kolike su te pristojbe i koga one pogadaju opsirnije u prilogu Karola Surle. 650 Eura po semestru uskoro ce osjetiti studentski dzepovi onih koji odugovlace s redovitim polaganjem ispita. Savezne pokrajinske Vlade uvode odredbu o studijskim pristojbama, razlogom da ce se time, dalekosezno gledano, povecati kvaliteta obrazovnog sustava, buduci da se javne visoke skole financiraju iz ukupnog poreznog prihoda. To misljenje medjutim ne dijele i predstavnici studentskog udruzenja Asta. Frank Thißzen voditelj je odjela Aste za strane studente na fakultetu za sport Sveucilista u Kölnu.On kaze:“Razlog je vrlo jednostavan. Vlada je bez para i zeli do nje doci preko ledja studenata.” Tako je prvi studij u zavrsenom redovitom roku besplatan, tolerira se cak i nekoliko dodatnih semestara, ovisno o slucaju. Besplatno je i doskolovanje u smislu produzetka istovjetnog studija do magistarske ili doktorske titule npr., no za svaki novi upisan studij, a takodjer i svaki semestar izvan odredjenog roka placa se 650 Eura skolarine po semestru. Studenti od kojih velik broj vec sada radi uz studij, buduci da u protivnom ne bi mogli podnijeti troskove zivota u Njemackoj, u tome vide veliki dodatni problem: Ivan Buljan, student visoke skole za sport u Kölnu-jedan je od pogodenih: "Za mene to nije bas u redu, i ne samo za mene. Mislim da bas ovi studenti, koji su iz ne toliko bogatih obitelji, trebaju raditi pokraj studija. Radi toga im treba malo vise vremena. Treba se raditi 15 do 20 sati nedjeljno, da bi se financirao stan u ovim krajevima kao Köln i München gdje su stanovi od 400 do 500 €" Za mnoge studente, nova odredba donesena je prenaglo. Mnogi bi postupili drugacije da su znali sto ce ih kaciti. “Da sam znala tada kada sam donijela odluku o odlasku u Francusku uciti jezik, ne bih to ucinila. Zbog toga sada moram jednu godinu duze studirati, sto me u financijskom smislu, sada po novom zakonu o pristojbama jako opterecuje!", zali se studentica ekonomije u Kölnu. Za mnoge studente, zbog novog zakona dolazi u pitanje mogucnost nastavka studiranja. Studentica ekonomije i student sporta jedni su od mnogobrojnih koji pomoc traze u studentskom Odboru Asta, raspitujuci se o novim pravilima, svojim pravima i mogucem rjesenju. Studentske pristojbe tema su broj jedan, trenutno problem koji studente najvise muci. “ Puno ih dolazi, stalno ulaze i pitaju da li se i na njih odnosi novi zakon, istice Frank Thißzen. Mi ovdje trenutno ni za sto drugo niti nemamo vremena. Mnogi uopce u to nisu upuceni, pa se zele o svemu informirati. Oni koji su pogodjeni, nista ne razumiju, odbijaju platiti, pitaju sto mogu ucini da to izbjegnu. Ima i onih koji kazu: Mene se to ne tice, jer dajem ispite u roku, pa cu biti brzo gotov sa studijem”. Predstavnik Aste Frank Thißzen smatra da su strani studenti u losijoj situaciji, buduci da oni u nacelu raspolazu s manje novca, a djelomice ne govore dobro niti jezik, sto im otezava cjelokupnu situaciju. Koji su njihove mogucnosti u tom slucaju? “Ili ih moraju roditelji financirati, ili sami moraju vise raditi, cime naravno ni studij nije moguce brze zavrsiti. Ili pak moraju zatraziti studentski kredit, napominje Thißzen.” Postoje naravno iznimni slucajevi tzv. "Härtefälle” u kojima su studenti oslobodjeni placanja pristojbi, u pravilu do tri semestra. "Ako su studenti u posebno teskoj financijskoj situaciji i u guzvi s ispitima, mogu kod nas podnijeti zahtjev, te ce se o pojedinacnim slucajevima prosuditi, trebaju li samo djelomicno ili u potpunosti biti oslobodeni placanja pristojbi", istice referentice Zavoda za strane studente Dr. Christiane Wille. Studenti koji dolaze iz drugih zemalja trebaju se o detaljima vezanim za pristojbe, raspitati u nadleznom uredu za strane studente gdje ce dobiti sve podrobne informacije. Da sazmemo. Sto je studentima zapravo ciniti? Svaki student kojeg nove mjere pogadaju, treba brzo shvatiti situaciju u kojoj se nalazi. Tada mora detaljno prouciti koje mu mogucnosti stoje na raspolaganju. Naime, u mnogim iznimnim slucajevima, predvidenim u zakonu mozda se nade poneko pravilo koje mu moze djelomicno olaksati studentski zivot. Ali prije svega radi se o tomu da studij bude na prvom mjestu i da se zavrsava u predvidenom roku.