1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

'Održivost' je njemački izum

Pojam "održivost" zvuči moderno. On je, međutim, star 300 godina i izmislio ga je jedan saski plemić koji je vodio računa o pošumljavanju.

Herbstlich gefärbt ist ein Buchenwald an einem See im Naturpark «Feldberger Seenlandschaft» unweit von Feldberg in Mecklenburg-Vorpommern, aufgenommen am 20.10.2008. Weite Wälder, Hügel, Täler, sandige Ebenen, eindrucksvolle Binnendünen, klare Seen und versteckte Moore, historische Bauwerke, Heimatstuben und Museen, all das ist in diesem Naturpark zu finden. Diese vielgestaltige Landschaft wurde durch die letzte Eiszeit geprägt. Die «Feldberger Seenlandschaft» bildet mit dem brandenburgischen Naturpark «Uckermärkische Seen» eine Einheit. Die «Feldberger Seenlandschaft» umfasst eine Fläche von etwa 36 000 Hektar. Foto: Patrick Pleul +++(c) dpa - Report+++

Buchenwald an einem See im Naturpark Feldberger Seenlandschaft

Ono što se u 17. stoljeću radilo u gradiću Freibergu okruženom brdima Rudne gore, bilo je sve, samo ne - održivo. Godine 1677. na mjesto vrhovnog rudarskog kapetana došao je 32-godišnji Hans Carl von Carlowitz (1645-1714.). On je počeo nagledati eksploataciju prirodnih resursa u lokalnim rudnicima i za potrebe željezare. To što je barokni plemić s perikom vidio u jednom od tada najvažnijih rudarskih područja Europe sve ga je više ljutilo. Jer rudnik srebra za čiji pogon su se ložila drva bezobzirno je uništavao okolne šume. Peć je godišnje gutala 20 hektara šume.

"Ne smije biti posječeno više stabala nego što novih raste"

Hans Carl von Carlowitz

Hans Carl von Carlowitz

Posljedice eksploatacije rudnih blaga po šume Von Carlowitz je upoznao tijekom svojih putovanja po Italiji, Španjolskoj i Francuskoj i postao je jedan od najžešćih kritičara brzog profita. Zahtijevao je da se prestanu uništavati šume i u svojoj knjizi "Syvicultura Oeconomica"  išao još korak dalje. Tražio je od svih koji koriste drvo da primjereno sudjeluju u ponovnom pošumljavanju i vraćanju ravnoteže između rasta i krčenja šuma. "Ne smije biti posječeno više stabala nego što novih raste” - ta izjava von Carlowitza slovi kao kamen temeljac modernog šumarstva. I predstavlja promjenu paradigme razmišljanja - od kratkoročne strategije za ostvarivanje brzog profita do obzira prema interesima budućih generacija.

Široku međunarodnu popularnost je pojam "održivost" nastao u srednjovjekovnoj Saskoj stekao tek u zadnjih 25 godina. "Održivi razvoj" ("sustainable development") je na UN-ovoj konferenciji u brazilskom Rio de Janeiru 1992. godine postao definitivno temeljno načelo globalnog pokreta za zaštitu okoliša. Pojam koji je Carl von Carlowitz koristio u šumarstvu postao je sinonim za pravedan svijet koji živi u harmoniji s prirodnim resursima. Odbor za održivi razvoj, stretegije za održiv razvoj – kritičari, međutim, tvrde da je u međuvremenu ovaj izraz postao prazna fraza koju vlade, poduzeća i nevladine organizacije koriste kako im zatreba.

Marlehn Thieme

Marlehn Thieme

Marlehn Thieme, predsjednica Odbora za održivi razvoj njemačke vlade, zato traži povratak korijenu ovog pojma. Ona je fascinirana "pionirom zelenih" von Carlowitzem: "Mi bismo kao društvo morali preispitati, ne samo u gospodarstvu, nego i u politici, kako možemo poboljšati efikasnost iskorištavanja resursa i energije, kao i ekonomski model."

Kišne gliste važne koliko i Deutsche Bank

Iako mnogi danas misle da su ideološke borbe između boraca za zaštitu okoliša i gospodarstva stvar prošlosti, Olaf Tschimpke, predsjednik ekološke udruge NaBu, smatra da će sukoba biti dokle god privreda ne bude na pravi načina vodila računa o onome što nam priroda daje: "23 vrste kišnih glista u Njemačkoj su u najmanju ruku jednako važne za njemačku produktivnost kao i Deutsche bank, jer kišne gliste proizvode tlo od kojega svi živimo".

Solarni park u Freibergu

Solarni park - tamo gdje se von Carlowitz nekad borio za održivost šuma danas danas se traže novi putevi za održivu energiju

Kako 300 godina stara ideja održivosti može zaživjeti u manje razvijenim zemljama? Za Tanju Gönner to će biti glavni izazov u budućnosti. Glasnogovornica Njemačke organizacije za razvojnu pomoć GIZ smatra da su ideje von Carlowitza ujedno i kompas i cilj. Ona ističe da su dnevne potrebe za drvom u zemljama Afrike, Južne Amerike i Azije već gotovo dovele do potpunog ogoljavanja šuma na tim prostorima. "Tamo se moraju uvesti koncepti održivog šumarstva i mora se voditi računa o tome da se drvo može i ponovno posaditi. Smatram da je to vrlo važan oblik brige za budućnost", kaže Gönner. Ona dodaje da je za održivost nužno i djelovanje političara u tom smjeru. Poštivanje načela održivosti će svakako i u budućnosti biti težak i iscrpljujuć proces. U svojoj knjizi napisanoj prije 300 godina, Carlowitz samo jednom spominje pojam održivost, ali zato pedeset i dva puta spominje reč - marljivost. Ona je ključna za sve koji se zalažu za održivost.

Preporuka uredništva