1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Odljev mozgova“ u BiH izmiče kontroli

I BiH godinama muči problem tzv. "odljeva mozgova". Od 2004. godine zemlju je napustilo više od 20.000 visokoobrazovanih ljudi, a taj trend i dalje raste.

Djevojka sjedi na putnom kovčegu pored pruge

Možda je drugdje bolje

Poražavajući podaci za BiH kada je riječ o „odljevu mozgova“ samo potvrđuju činjenicu da je vlast u ovoj zemlji sve samo ne odlučna zadržati inteligentne i obrazovane ljude u čije su školovanje i obuku uloženi milijuni. Štoviše, umjesto da te ljude zapošljavaju, vlasti BiH potpisuju sporazume s drugim zemljama koji omogućuju odlazak domaćih stručnjaka. Procjene govore da je prošle godine samo Republiku Srpsku napustilo više od 100 kirurga.

O odlasku ozbiljno razmišlja i vrhunski stručnjak, interventni kardiokirurg u banjolučkom Kliničkom centru Neno Dobrijević, ne toliko zbog ekonomskog faktora (bolje plaće, uvjeta života...), "već zbog činjenice da liječnici i općenito obrazovani ljudi, što su uspješniji, imaju više problema". "Što više daješ rezultata postaješ sve veći problem. Bojim se da ovo društvo ne prepoznaje stručne ljude i kvalitetu. Nije uzalud izmišljena ona naša izreka `sve se može ovdje oprostiti osim uspjeha`. Puštamo ljude, razbacujemo ih, sijemo ih po svijetu. Oni su tamo glavni i broj 1, a ovdje su gurnuti po strani".

Neno Dobrijević

"Što više daješ rezultata postaješ sve veći problem", kaže interventni kardio-kirurg Neno Dobrijević

Proces koji je u ovoj fazi teško zaustaviti

Od vlasti, bilo državne, entitetske ili kantonalne nećete dobiti nikakvo smisleno objašnjenje koje se odnosi na strategiju zadržavanja obrazovanih ljudi, u koje je BiH godinama ulagala. Umjesto toga, oni barataju samo statističkim podacima da je BiH od 2004. godine napustilo više od 20.000 ljudi i da se trend rasta nastavlja.  Predsjednik Komisije za vanjske poslove Parlamenta BiH Mirza Kušljugić (SDP) kaže da se radi o procesu kojeg je teško zaustaviti bilo kakvim strategijama.

Umjesto toga, država treba raditi na strategiji kako održati vezu s tim ljudima: "Treba praviti strategiju kako da ljudi, koji već odu, naprave ili ostave spone i da se u nekoj drugoj fazi pravi strategija prenošenja određenih poslova. I to je moguće. Mi u Tuzli imamo nekoliko firmi koje su ustanovili ljudi koji su otišli van, a zapošljavaju ovdje po 20-30 informatičara, i oni rade za matične firme ljudi koji su otišli prije 15-20 godina", kaže Kušljugić.

Mladić raširenih ruku, s leđa, stoji iznad New Aorka

Ako domovina neće, ima tko hoće

Vlast u BiH, tvrde mnogi, ne da ne mari za iseljenike, već ima strategiju da otjera svakog tko misli svojom glavom. "Jednostavno ne mislim da oni vide to kao neki veliki problem niti da pokušavaju te ljude zadržati. Bojim se da je to jedan trend koji je toliko jak da ukoliko bi i postojala dobra volja, da ga je teško zaustaviti. Došli smo u fazu da mladi ljudi ne vide perskeptivu da napreduju od svog rada i znanja", kaže psiholog Srđan Puhalo. On dodaje da oni koji nisu spremni koristiti politiku da bi uspjeli, neće ni ostvariti rezultate jer je poražavajuća činjenica da se u bosansko-hercegovačkom društvu sve svodi na političke i stranačke norme.

Udruženje građana "Zašto ne" s tim je u vezi provelo istraživanje koliko se zapravo mladi ljudi zapošljavaju po programima političkih stranaka koje su predstavljali u kampanjama. Istraživačica u ovom udruženju Tijana Cvjetićanin kaže da je osim niza barijera koje stoje pred neuređenim ekonomskim bosansko-hercegovačkim tržištem, korupcija jedan od glavnih problema s kojima se suočavaju ljudi pri zapošljavanju u BiH, što ih automatski tjera da posao traže izvan zemlje: "Napuštanje zemlje nije nešto što bi bilo tko od nas htio nekome preporučiti, ali se mnogi ljudi na to odlučuju. I istraživanja pokazuju da ono što mlade drži u državi nije to što žele ostati, već što ne mogu otići. I većina njih kojima se ukaže šansa, to i učine jer nema izbora".

Tijana Cvjetićanin

Tijana Cvjetićanin: "Korupcija u dijeljenju poslova obeshrabruje ljude."

Nepravda, kriminal i korupcija tjera mlade van iz BiH

I veliki dio studenata, odmah po završetku školovanja, planira otići iz BiH u nadi da će imati bolje egzistencijalne uvjete od onih koji im se nude u BiH. Nikola Dronjak donedavni predsjednik Unije studenata Republike Srpske ne vidi perspektivu u BiH jer je, kaže, poljuljano temeljno ljudsko pravo, pravda: "Mladi misle da u ovom društvu hara i caruje nepravda i osjećaju da ništa ne mogu raditi pošteno jer su kriminal i korupcija poljuljali sve društvene vrijednosti".

Činjenica da je Njemačka prvi put objavila popis poslova na kojima bi mogli raditi i radnici koji dolaze izvan zemalja Europske unije, otvara mogućnost za medicinske radnike, stručnjake iz područja robotike i električare. Međutim postavlja se pitanje koliko će Bosne i Hercegovine ovaj „izvoz ljudi“ donijeti dobrog.

Ni među građanima nema optimizma kada je riječ o perspektivi ne samo mladih u BiH već i svih obrazovanih ljudi: "Razmišljam da odem, nisam jedini, ima dosta mojih kolega. Njemačka je raspisala čujem i neki natječaj. Žao mi je jer mnogi ljudi odlaze odavde, pogotovo obrazovani", " Nema ovdje više ništa smisla. Pokušavam nešto ostvariti , ali ništa. Išla sam na fakultet, bez posla sam, vječiti sam honorarac, nitko mi ne pruža šansu, odlučila sam otići na neki brod pa možda to bude moja prilika", kaže jedna revoltirana mlada žena.  

Pogubno za BiH

Srđan Puhalo

Srđan Puhalo: "Ljudi ne vide perspektivu."

Ovakav trend je zabrinjavajući, kažu stručnjaci za koje odljev mladih i općenito obrazovanih ljudi predstavlja velik problem za zemlju. BiH će, ukoliko se ovakav trend nastavi, doći u situaciju da uvozi radnu snagu. Demograf Stevo Pašalić kaže da je to vrlo opasno za jedno društvo i može imati negativne posljedice: "Naravno da je to negativan trend u demografiji i da ostavlja lošiju strukturu obrazovanih u BiH. Odlazak stanovništva znači i manjak ukupog broja stanovništva. Veliki je broj onih koji bi napustili ove prostore kad bi našli angažman izvan BiH".

Stručnjaci vjeruju da je trend „odljeva mozgova“ poguban proces, koji će od Bosne i Hercegovine napraviti zapuštenu zemlju, koja se već suočava s paradoksom. Tisuće ljudi s diplomama su na uredima za zapošljavanje, a s druge strane već se osjeća ozbiljan nedostatak pravih stručnjaka - sposobnih liječnika, inženjera, eksperata za informatiku i visokoobrazovanih ljudi drugih profila. Doktor Dobrijević s početka priče kaže da ukoliko se cjelokupna situacija ne poboljša, ljudi nažalost neće imati mnogo izbora: "Ti ljudi svoj identitet, svoje porijeklo, stručnost i mladost na kraju krajeva nose i poklanaju nekom drugom", zaključuje Dobrijević.

Preporuka uredništva