1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Odljev mozgova iz Njemačke - u Tursku

Djeca i unučad turskih gastarbajtera sve češće, nakon izobrazbe ili uspješne karijere u Njemačkoj, odlaze u Tursku. Tamo vide bolje izglede za poslovanje. A i turska vlada nastoji privući dobro obrazovanu radnu snagu.

Architektur; Asien; Aussicht; Blaue; Boot; Bosporus; Brücke; Dächer; Europa; Gebäude; Hagia; Himmel; Horn; Istanbul; Meer; Minarett; Moschee; Muslim; Orient; Palast; Panorama; Reise; Schiffe; Sofia; Sommer; Sophia; Stadt; Stadtbild; Städtetrip; Süden; Südeuropa; Türkei; Urlaub; Wasser; asiatisch; blau; golden; goldenes; islam

Goldenes Horn in Istanbul

"Nisam požalila niti jedne sekunde", kaže Dilek Keser o odluci koju je donijela prije godinu i pol dana. Ona je tada okrenula leđa Njemačkoj i odlučila se za novi život u Turskoj. Nakon studija ekonomskog menadžmenta radila je deset godina kao direktorica jednog poduzeća. Ali, nije bila zadovoljna poslovnim perspektivama za budućnost, kaže ova 36-godišnja njemačka Turkinja iz Hannovera u razgovoru za DW.

Mlada žena duge kose, prekriženih ruku

Poduzetnica Dilek Keser

Danas Dilek Keser ima vlastitu tvrtku u Istanbulu. Brine se o nekretninama stranih investitora iz Europe i SAD-a. To je njemačko-turska tvrtka s kojom Keser zarađuje i eure i turske lire. "Na početku mi je bilo važno i dalje zarađivati europski novac. Ali, sad bih se toga mogla i odreći", kaže Keser. Zahvaljujući obrazovanju u Njemačkoj i znanju njemačkog, turskog i engleskog jezika na radnom tržištu u Turskoj ima osobito dobre izglede.

Stručnjaci iz Njemačke

Mnoge njemačke Turke kao što je Dilek Keser privlači domovina njihovih roditelja, djedova i baka. Prema podacima njemačkoga Saveznoga statističkog ureda u 2011. godini je iz Turske u Njemačku došlo nešto manje od 31.000 ljudi, dok su u istom razdoblju 33.000 ljudi iz Njemačke otišle u Tursku. Taj trend traje od 2006. i ne prekida se.

Jedan od glavnih razloga je gospodarski napredak Turske i s time povezana mogućnost zapošljavanja. Turski ministar industrije Nihat Ergün prilikom nedavnog posjeta Berlinu hvalio je uvjete poslovanja u Turskoj i pozivao dobro obrazovane stručnjake: "Njemačka bi trebala Turskoj poslati stručnu radnu snagu, a ne obrnuto." Turski ministar je naglasio da su dobrodošli ne samo oni turskog podrijetla, nego i Nijemci.

Recep Tayyip Erdogan u plavom odijelu, ispružene ruke, pokazuje kažiprstom

Želi od Turske napraviti jednu od vodećih zemalja u svijetu: Recep Tayyip Erdogan

Od sklapanja sporazuma o zapošljavanju stranih radnika između Savezne Republike Njemačke i Turske 1961. godine do obustave dovođenja novih radnika 1973. na rad u Njemačku je došlo oko 750.000 turskih državljana. Zbog tako velikog gubitka radne snage turski ministar Ergün je protiv novog sporazuma s Njemačkom o zapošljavanju.

Njemački Turci kao pokretačka snaga

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan planira od svoje zemlje napraviti jedno od najvećih svjetskih gospodarstava, a to bi trebalo biti ostvareno najkasnije do 2023. godine. Turska je 2011. imala gospodarski rast od 8,5 posto. Osobito brzo raste turski građevinski i energetski sektor. Ali, zbog lošeg gospodarskog stanja u Europskoj uniji "2013. će biti kritična godina za Tursku", kaže Sinan Ulgen, predsjednik Centra za gospodarske i vanjskopolitičke studije (EDAM) u Istanbulu, u razgovoru za DW. "40 posto turskog izvoza odlazi u EU, a 85 posto stranih izravnih investicija u Turskoj dolaze iz EU-a", kaže Ulgen.

Ali, upravo u gospodarski teškim vremenima turska radna snaga iz Njemačke igra važnu ulogu, naglašava Ulgen. "Turska se nada know-howu stručnjaka turskog podrijetla, koji su izobrazbu stekli u Njemačkoj. Već zbog svoga boljeg financijskog stanja oni su prije u mogućnosti osnovati poduzeće u Turskoj i stvoriti radna mjesta." Zbog svog vrlo raznolikoga gospodarstva Turska nudi bolje izglede nego Njemačka za osnivanje poduzeća, smatra Ulgen.

Izgradnja plinovoda u Turskoj

Građevinski i energetski sektor bilježe velik rast

Tolga Sandikci to može potvrditi. On je rođen u Münchenu i bio je na vodećoj poziciji u jednom poduzeću. Prije pet godina je preselio u Tursku. Danas ima vlastitu tvrtku u Istanbulu. Prodaje ploče za pravljenje klizališta na ledu. "Nakon samo tri mjeseca već sam imao oko 400 narudžbi. U Njemačkoj moja tvrtka nikad ne bi rasla tako brzo", kaže Sandikci. "U Turskoj ima tako puno poslovnih ideja koje su toj zemlji potrebne." Ali, ovaj poduzetnik upozorava na opasnost naivnog optimizma. "Razlike u mentalitetu su velike. Tek otkako živim u Turskoj primjećujem koliko imam njemački mentalitet." Opasnost da čovjek na poslovnom polju bude prevaren u Turskoj je veća nego u Njemačkoj, kaže Sandikci.

Opasnost prenapuhanoga gospodarstva

Osim toga, i gospodarski boom u Turskoj ima svoje negativne strane, upozorava turski ekonomist i ekonomski novinar Mustafa Sönmez. "Strane investicije u građevinarstvu stvaraju opasan mjehur od sapunice", kaže on. Smatra da bi Turska morala smanjiti taj sektor i povećati industrijski sektor koji je jako zapostavljen. "Mi smo uvozna zemlja, ali moramo se puno više brinuti oko izvoza kako tursko gospodarstvo ne bi bilo toliko ranjivo", savjetuje ovaj ekonomist. Ti problemi su puno preči nego dolazak stručnjaka obrazovanih u Njemačkoj u Tursku.

Ako se izgledi u Turskoj ponovo pogoršaju ili razlike u mentalitetu bude teško premostiti, njemački Turci još uvijek imaju veliku prednost. "Ja uvijek mogu natrag u Njemačku", kaže poduzetnik Sandikci. Imati dvije domovine za njega je "Božji dar".

Preporuka uredništva