1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

"Odljev mozgova" iz Bugarske i Rumunjske

Deset godina nakon ulaska u Europsku uniju, Rumunjska i Bugarska imaju problem - s odljevom mozgova. Njemačko tržište rada profitira od doseljavanja stručnjaka.

Njezin novi život započeo je 2009. - dvije godine nakon što je njezina domovina postala članica Europske unije. Rumunjska liječnica Elena Ioana Braicu je tada prihvatila ponudu najveće klinike u Njemačkoj - "Berliner Charité". "Ja sam dobro živjela u Rumunjskoj. Ali, za mene je bilo važno da samoj sebi dokažem da u sustavu koji funkcionira mogu početi od nule", kaže Braicu u razgovoru za DW. Ova liječnica ne može ni zamisliti da se vrati u svoju domovinu. "Ja se ne bih više mogla naviknuti na rumunjski zdravstveni sustav. U Njemačkoj se mnogo više radi, ali imate mnogo bolje šanse da napredujete."

I Ana Dimitrova se također nadala boljim šansama za napredovanje u karijeri, kada je emigrirala prije 20 godina. Ova 40-godišnjakinja je jedna od rijetkih top-menadžerica u Njemačkoj koja je stranog podrijetla. "Nakon pada komunizma meni je bilo odmah jasno da želim studirati u inozemstvu. Htjela sam studirati ekonomiju i iz prve ruke učiti kako funkcionira tržišna privreda."

Elena Ioana Braicu

Elena Ioana Braicu

Od početka je stremila cilju, i to "upornošću i jakom voljom". I isplatilo se: ova Bugarka je bila najbolja studentica generacije na Sveučilištu Erlangen-Nürnberg. Odmah nakon studija dobila je posao u firmi Mannesmann, a sada sjedi u rukovodećim strukturama koncerna koji se danas zove Vodafone.

Njemačko tržište rada profitira od doseljavanja

Tisuće mladih iz Bugarske kreću istim putem koji Ana Dimitrova već odavno ima iza sebe. Prema aktualnim statistikama, u Njemačkoj je 2015. živjelo 225.000 Bugara. Mnogi od njih su visokoobrazovani. I dok njemačko tržište profitira od doseljavanja, Bugarska muku muči s negativnom bilancom. Bugarska Akademija znanosti polazi od toga da će za pet do deset godina toj zemlji nedostajati 400.000 kvalificiranih radnika.

Slične probleme ima i Rumunjska koja je zajedno sa Bugarskom te 2007. primljena u EU. Istina je da obje zemlje profitiraju od toga što oni koji su emigrirali izdržavaju svoje obitelji, ali je nedostatak kvalificirane radne snage sve vidljiviji. Najteže je pogođen medicinski sektor. Iz Rumunjske je, otkako je postala članica EU-a, otišlo 43.000 liječnika i apotekara. Samo u Njemačkoj radi 5.000 medicinskih radnika iz te zemlje.

"Braindrain" za jedne, "brain gain" za druge

Mladi rumunjski zubar, Kostas Ifandopol je prije tri godine donio odluku da se preseli u Berlin. Njega su na ovaj korak prvenstveno natjerali financijski razlozi. Nakon završenog studija u Bukureštu radio je godinu dana kao stomatolog u Rumunjskoj. Ubrzo mu je postalo jasno da san o vlastitoj ordinaciji u svojoj zemlji ne može ostvariti. "Dugoročno gledano u Njemačkoj imam mnogo bolje šanse. Jer, ovdje mogu dobiti povoljan kredit koji neću morati otplaćivati 40 već 15 ili 20 godina", kazao je Ifandopol za DW. Trenutno radi u jednoj ordinaciji u Berlinu i kaže da "zarađuje otprilike deset puta više" nego što bi zarađivao u kod kuće.

Taj put bira i sve više bugarskih doktora. Zemlja koja ima sedam milijuna stanovnika trenutno ima 28.000 liječnika. Prije sedam godina taj broj je iznosio 35.000. Dok Bugarska i Rumunjska brinu brige za budućnost, njemačke klinike profitiraju od doseljavanja stručnjaka iz istočne Europe: "Brain drain" za jedne "Brain gain" za druge, odnosno za jedne gubitak, a za druge dobitak mozgova.

"Bez doktora iz istočne Europe u pojedinim dijelovima Njemačke ne bi bilo uopće liječničkog osoblja", kaže Jalid Sehouli, direktor Klinike za ginekologiju u Charitéu. Sin jedne marokanske izbjegličke obitelji, koji je rođen u Berlinu, propagira multikulturalnost u Charitéu. "Načelnik odjela je iz Bugarske, gospođa Braicu je Rumunjka i imamo još jednu asistenticu koja je također Bugarka. Svi oni su dobro obrazovani, talentirani za strane jezike i veoma brzo savladavaju ovdašnji sustav."

"Vrlo negativne posljedice"

Prema jednoj aktualnoj studiji Ujedinjenih naroda oko 3,4 milijuna Rumunja radi u inozemstvu. I u Bugarskoj je posljednjih desetljeća snažno opao broj stanovnika. Od političkih promjena 1989. tu zemlju je napustilo oko milijun stanovnika. "To iseljavanje je bio težak udarac za bugarsku privredu, jer se mahom radi o visokokvalificiranim stručnjacima", kaže Mitko Vasilev, predsjednik Njemačko-bugarske industrijske i trgovinske komore. Vasilev kaže kako se njemački investitori u Bugarskoj stalno žale na nedostatak kvalificirane radne snage.

Pogledajte video 04:05

Egzodus stručnjaka iz Rumunjske

No, stručnjaci koji istražuju migracije znaju da nije automatski loše da "bolje kvalificirani napuštaju svoju zemlju", kaže Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB). "Jer, ako se investira u obrazovanje ne mora neminovno doći do smanjenja humanog kapitala u tim zemljama." Osim toga mnogi od iseljenika provedu nekoliko godina u inozemstvu pa se na kraju vrate u svoje domovine. No, to opet ne znači da problema nema, posebno kada je riječ o medicinskom sektoru. "U tom sektoru iseljavanje ima štetne posljedice."

Povratak u Bugarsku s mužem Nijemcem

Iseljavanjem će se kao temom, i to ne samo liječnika, Rumunjska i Bugarska još dugo pozabaviti. Jedno istraživanje Zaklade Friedricha Eberta, 43 posto Bugara i 40 posto Rumunja planira napustiti zemlju. No, priče kao kod Tanyje Schnell bude nadu. Nakon uspješno završenog studija u Njemačkoj, ona se vraća u domovinu i to sa svojim suprugom Nijemcem. U najsiromašnijoj zemlji EU-a oni su uspjeli sebi osigurati egzistenciju. "Ja sam se vratila zato što volim Bugarsku i zato što želim ovdje nešto pokrenuti", kaže Tanya.

Ova majka dvoje djece se posvetila zaštiti prirode i ne žali se što se odlučila za svoju domovinu. "U Bugarskoj mi doduše nedostaju njemačka knjižnica, biciklističke staze, dječja igrališta, dobra medicinska skrb. Ali, istovremeno imam osjećaj kako sam ovdje korisnija, kako mnogo toga više mogu pokrenuti nego u Njemačkoj - na primjer oko zaštite prirode. I to je ono što mi daje snagu."

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic