1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Odlazak Javiera Solane

Javier Solana, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku napustio je svoju dužnost. Ostat će u sjećanju kao majstor tihe diplomacije. No neki smatraju da je mogao učiniti više, po pitanju poštivanja ljudskih prava.

Javier Solana

Javier Solana obilježio prvo desetljeće 21. stoljeća vanjske politike EU-a

Javier Solana napušta Bruxelles, gdje je najprije pet godina bio glavni tajnik u NATO savezu a nakon toga deset godina prvi čovjek Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost. Sveukupno, Solana je obilježio NATO i EU gotovo 15 godina. On odlazi u trenutku kada Europska unija dobiva novi Sporazum, a na njegovo mjesto dolazi Britanka Catherine Ashton.

U 10 godina dužnosti Solana je transformirao zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a sa riječi zapisanih na papiru u tijelo koje danas ima 800 vojnih stručnjaka i diplomata koji kooridiniraju rad na području 23 krizna mjesta i misija u žarištima širom svijeta - od Darfura i Kosova pa sve do obala Somalije.

600 izaslanstava i 2,6 milijuna kilometara

Solana u svojstvu glavnog tajnika NATO-a

Solana je u EU došao s funkcije glavnog tajnika NATO-a

Solana je osobno bio nazočan i sudjelovao kao glavni tajnik Europskog vijeća i pregovarač sa gotovo 600 stranih izaslanstava i tijekom svoga rada "prevalio" je više od 2,6 milijuna kilometara. On je isto tako s ograničenom potporom zemalja članica EU-a, sa svojom osobnom karizmom i sposobnošću uvjerio svoje sugovornike i pridobio povjerenje ne samo čelnika u zemljama bivšeg sovjetskog bloka već i zemalja bliskog i srednjeg istoka.

Solana koji danas ima 67 godina spava dnevno samo pet sati i još uvijek odlazi na jogging u središnjem briselskom parku Cinquantenaire. Poručio je da će i nakon povlačenja sa svoje dugogodišnje dužnosti i dalje ostati na pomoć oko međunarodnih medijacija te da će i dalje mnogo putovati.

Solanini uspjesi događaju se iza kulisa, a priče o tome se pojavlju tek nakon godinu dana ili kasnije. Tako je 2001.godine nakon bombaškog napada na diskotektu u Tel Avivu, Solana od izraelskog čelnika Ariela Sharona zatražio da ne uzvraća vojnim putem kako se ne bi ugorozio novo primirje s palestinskim vođom Jasserom Arafatom.

2003.godine, Solana u posljednjoj sekundi telefonski se obraća moldavijskom predsjedniku Vladimiru Voroninu, u trenutku kada ovaj odbija potpisati ruski mirovni plan, takozvani Kozak Memorandum. « Putinov zrakoplov se već zagrijavao na uzletištu kada smo dobili vijest », prenosi ruski veleposlanik pri EU, Vladimir Čižov.

Chris Patten, bivši britanski član Europske komisije

Chris Patten smatra da je Solana napravio najbolji posao pod datim okolnostima

« Mislim da nitko ne bi napravio bolji posao pod onakvim okolnostima i uvjetima. On je Europi dao prepoznatljivo lice u svijetu, a da pri tome se nitko nije osjećao ugroženim », opisuje Solanu bivši poivjerenik za vanjske poslove Britanac Chris Patten. « Bliskom istoku Solana će nedostajati. Bio je originalan državnik », naglašava Yossi Beilin, izraelski političar i mirovni pregovarač.

Svojoj nasljednici nema što za poručiti, a najmanje, kako je rekao, ima namjeru "davati joj bilo kakve savjete".

Kora od banane

Britanka Catherine Ashton naslijedila je posao Solane

Britanka Catherine Ashton naslijedila je posao Solane

« Članice Europske unije vrlo rado su Solani prepuštale koru od banane – i slali ga u situacije u kojima su znali da se ne može postići ništa », slikovito opisuje Alastair Crooke, bivši Solanin savjetnik za Bliski istok. « S druge pak strane Solanu bi se često poslalo na hodnik kada bi ministar vanjskih poslova predsjedavajuće članice Unije imao razgovore u četiri oka. Solana je osuđen na osobu koja je samo bilježila, koja je pozvana na zajedničko fotografiranje i rukovanje. To nije bilo dobro za Solanin ugled », priznaju njegovi bivši suradnici.

Dugogodišnja karijera Javiera Solane nije prošla bez "gafova". Tako je prilikom potpisivanja povijesnog sporazuma između Turske i Armenije Solana amerenskom ministru vanjskih poslova Edwardu Nalbadianu rukom potapšao obraze i vrata što je izazvalo uvredu, a i danas se još uvijek može pogledati na YouTube-u.

Posljednje obraćanje Solane Hrvatskoj

Zastave EU-a i Hrvatske

Od trenutka kada je postala kandidatska zemlja, Hrvatskom se sve manje bavio i Solana

Solana je u javnosti posljednji puta spomenuo Hrvatsku prije mjesec i pol dana, tijekom svojeg posjeta Izraelu. Tom prilikom je obračajući se čelnicima Izraela rekao kako Izrael ima mnogo tiješnije odnose s Europskom unijom nego Hrvatska. Izjavivši to pogledao je u publiku i upitao da li je nazočan hrvatski predsjednik Mesić, koji je također u tom vremenskom razdoblju posjetio Izrael. No Mesića nije bilo pa je Solana još jednom naglasio kako Izrael sudjeluje u mnogo više programa s EU nego Hrvatske koja samo što nije postala članica Unije. Solana je na kraju u šali dobacio da se ovo što je rekao "ne smije prenijeti Mesiću".

Plašt tajnovitog na Solaninim susretima s političarima širom svijeta često puta je skrivao neke zanimljive pojedinosti. Tako je često pokušao posredovati. Jednom je bio nazočan okrugnolm stolu u Ukrajini u prosincu 2004.godine, kada je tadašnji poredsjednik Leonid Kučma, mirnim putem dao ostavku. Konstantin Grišenko, ukrajinski diplomat koji bio nazočan na tom sastanku ispričao je jedan zanimljivi detalj: « Gospodin Solana i njegovi prevoditelji nisu mogli pratiti brzi kolovijalni ruski jezik kojim se govorilo za stolom, pa su jednostavno tiho sjedili sa strane. Na kraju je bivši poljski čelnik Kwasniewski, koji govori ruski, povukao Kučmu na stranu i rekao: Čuj Leonide, ima života i poslije politike. Pogledaj mene ».

Oko nešto ozbiljnije teme, predstavnici zaštite ljudskih prava oprostili su Solani što je pristao na bombardiranje Srbije kao glavni tajnik NATO-a 1999.godine. Čak su spremni i preći preko njegove potpore za rat u Iraku 2003. koji je kako ističu, pogreška koja se temeljila na prijateljstvu Solane i američkog generala Colina Powella.

Međutim, Solana je podijelio svoje kritičare kada je riječ o rješavanju sukoba u Europi i na Bliskom istoku na štetu ljudskih prava u Rusiji i Kini, što pojedini promatrači smatraju rezultatom njegovog izrazitog pragmatizma.

Gdje su ostala ljudska prava ?

Logo organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International

Organizacija Amnesti International i druge kritiziraju Solanu

« Opća slika je da ljudska prava imaju mjesto u stražnjem mjestu automobila », slikovito opisuje Dick Oosting, bivši direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International. Aktivistica organizacije Human Rights Watch Lotte Leicht podsjeća da je u siječnju 2005.godine Solana onemogućio kampanju Europske unije koja je tražila od UN-a da prijavi Sudan Međunarodnom sudu u Haagu, jer Solana nije računao na potporu SAD-a oko tog pitanja.

« Gospodin Solana je osoba koji ima epitete poštenog političara sa vrlo snažnom moralnom vizijom i to je dojam kojeg možete dobiti u privatnom razgovoru », kaže gospođa Leicht. Iz zatvorenih vrata Solana možda daje i vrlo oštre poruke svjetskim čelnicima, ali je propustio da javno u srce identiteta Europske unije usadi ljudska prava. « Po pitanju tajne diplomacije on je vjerojatnio svoj posao odradio vrlo dobro, ali kada je riječ o javnoj diplomaciji, tu je zakazao », poručuje Lotte Leicht dodajući kako je « propuštena prilika ».

Srbijanski predsjednik Tadić i Solana

Srbijanski predsjednik Tadić i Solana

No Solana na kraju svojeg desetogodišnjeg mandata visokog predstavnika Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost nije propustio priliku da kao posljednjeg službenog gosta u svojem uredu primi srbijanskog predsjednika Borisa Tadića kojemu je zaželio svako dobro i što skoriji ulazak Srbije u EU.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Ž.Telišman