Odjek na događaje u BiH suzdržan

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko suspendirao je odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, kojima je poništen izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH. U Hrvatskoj zasad nema službenih reakcija.

I hrvatski intelektualci protiv

Oglasili su se, međutim, hrvatski intelektualci iz BiH, kojih dobar dio živi i u Hrvatskoj. Po njihovom mišljenju Lagumdžijina koalicija nema snage odvesti BiH u socijalni i ekonomski napredak. „Pogotovu neće uspjeti da napravi koherentan sustav vlasti na nivou države, koji je Bosni i Hercegovini danas potrebniji više nego išta.“, ističe književnik Ivan Lovrenović. Za hrvatske intelektualce, kako poručuju u otvorenom pismu, u BiH su na djelu dvije politike. Prva, etno-teritorijalna HDZ-ovska politika, dakle politika koja je od 1990. bila porazna za hrvatski narod. I druga, bošnjačko-građanski nacionalizam, za koji Lovrenović smatra da je isključiv „prema svemu što je drugo; u ovom slučaju prema Hrvatima, koji zapravo na taj način nemaju glasa, nego su izloženi svojevrsnoj asimilaciji, političkoj.“

Za političke komentatore, u Federaciji BiH uspostavljena je vlast čija je glavna značajka da su u njoj, prema izbornome rezultatu, „vodeće stranke jednoga konstitutivnog naroda, a u oporbi su vodeće stranke drugoga konstitutivnog naroda". Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor nedavno su primili čelnike dva HDZ-a iz Bosne i Hercegovine i ponovili kako je službeni Zagreb za poštivanje konstitutivnosti sva tri naroda te njihovu predstavljenost u vlasti.

Svi na Pantovčaku

Predsjednik Ivo Josipović prethodno je primio i čelnike ostalih stranaka. I oni su ga izvijestili gdje je spor: SDP i SDA smatraju da hrvatsku kvotu u federalnoj vladi i Vijeću ministara BiH trebaju raspodijeliti dva HDZ-a i SDP, a dva HDZ-a smatraju da hrvatsku kvotu trebaju popuniti stranke koje su na izborima osvojile većinu hrvatskih glasova. Dogovor nije pronađen, a kako ni Ustavi Bosne i Hercegovine te Federacije Bosne i Hercegovine i sam izborni zakon nisu jasno i nedvosmisleno definirali pravila prema kojima se bira i konstituira vlast, a načela se u BiH primjenjuju i tumače kako komu odgovara, došlo je do Inzkove reakcije. Analitičari strahuju kako time nije završena priča o konstituiranju vlasti u BiH, pa čak ni priča o konstituiranju vlasti u Federaciji BiH, primjerice oko konstituiranja Doma naroda. Jer, kako se podsjeća, predstavnici u Domu naroda ne biraju se izravno na izborima nego ih biraju kantonalne skupštine, no, zbog nesporazuma s formiranjem federalne vlade, taj postupak nije proveden u tri kantona s hrvatskom većinom.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: N. Kreizer