1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Od Swobode ništa novog

"Nadamo se da će do ljeta najveći dio posla na završetku pregovora biti obavljen", izjavio je izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda nakon današnjeg (14.3.) razgovora s premijerkom Jadrankom Kosor.

default

Hannes Swoboda

Swobodin dolazak u Hrvatsku s osobitom se pažnjom prati iz dva razloga. Prvi je, dakako, vezan za završetak pregovora s Europskom unijom, a drugi je to što o tom datumu ovisi i datum održavanja parlamentarnih izbora. Odnosno, ne zaključe li se pregovori u lipnju, nema razloga da se odmah ne ide na izbore, mišljenje je oporbe. A zaključe li se do, kako je najavljeno 21. lipnja, parlamentarni bi se izbori mogli provesti krajem rujna ili početkom listopada, smatra oporba, dok su HDZ i njihovi koalicijski partneri skloniji terminu u studenome.

Flaggen von Kroatien und der EU im Gebäude der EU Kommission in Brüssel

Zastave Hrvatske i EU-a snimljene u zgradi Europske komisije u Bruxellesu za posjeta hrvatskog izaslanstva prošle godine

U najavi Swobodinog dolaska mediji su podsjećali na njegove riječi kako Hrvatska treba najprije zaključiti pregovore s Unijom, a potom raspravljati o parlamentarnim izborima. Za HDZ je to bila potvrda ispravnosti koraka njihove politike, dok se za opoziciju Swoboda miješa u hrvatske unutarnje političke odnose. "Ne miješam se u unutarnju politiku i izbore, ali želim da svi jasno kao krajnji cilj vide pristup Hrvatske EU-u i da vide da mi želimo da Hrvatska pristupi Uniji", rekao je danas (14.3.) u Zagrebu Swoboda.

Poziv NVO-ima

On je opet spominjao ljeto i završetak u lipnju, a premijerka Jadranka Kosor ponavlja kako je vlada "odlučna raditi bez prestanka, 24 sata, kako bismo do kraja lipnja završili pregovore", no analitičari su pomalo skeptični. Tako je Andreja Feldman upozorila na nedovoljan angažman čelnih ljudi države na informiranju građana. "Bez obzira na generalno pozitivno mišljenje, činjenica je da hrvatske vlasti, odnosno Vlada, Predsjednik, pa i hrvatski Parlament, nisu dovoljno učinili, još uvijek, na popularizaciji samog tog procesa i na pojašnjavanju, odnosno infromiranju građana o činjenici ulaska i priključivanja Hrvatske Europskoj uniji", kazala je Feldman.

Grafika složena od hrvatske, makedonske i turske zastave

U redu za čekanje na ulaz u Uniju iza Hrvatske stoje i Makedonija i Turska

Swoboda je pozvao nevladine udruge da se uključe u objašnjavanje zašto treba podržavati članstvo Hrvatske u Uniji.

Pojačani pritisci

Šef nizozemske diplomacije Uriel Rosenthal je prije nekoliko dana izjavio kako ne treba robovati datumima, već se traži da Hrvatska bude sto posto spremna za punopravno članstvo u EU-u. Izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda upozorio je pak da je pred Hrvatskom težak posao, ali da su definirani glavni koraci koje treba ostvariti kako bi se pregovori završili do kraja lipnja, posebno u borbi protiv korupcije i reformi pravosuđa.

No, za dio analitičara, pa i saborskih zastupnika s kojima smo razgovarali, nesporno je da je Hrvatska pod velikim pritiskom. "Da li jedne ili više država ili Europske komisije u cijelosti, teško je reći baš kao i je li riječ o sve izraženijem neraspoloženju za ikakvim proširenjem Unije ili pak nezadovoljstvom Bruxellesa političkim zbivanjima u Hrvatskoj i radom državne administracije na dovršetku poslova oko pregovora", kazao nam je član saborskog Odbora za vanjsku politiku iz oporbenih redova. Zapitao se i je li Hrvatska nečim naljutila Njemačku, koja je dosad uvijek našla i riječi i poteza ohrabrenja za hrvatski put u EU, a sada od nje glasa čuti nije.

Hannes Swoboda poručio je i vlastima, ali i nevladinoj sceni da je informiranje građana o EU-u zadatak cjelokupnog društva: "To kažem zbog referenduma jer potrebno je imati veliku većinu ljudi koji će biti za ulazak u EU." Prema najnovijim istraživanjima, 51 posto građana je za članstvo Hrvatske u EU-u. U razgovoru Kosor-Swoboda bilo je riječi i o protuvladinim prosvjedima, a Swoboda je ustvrdio kako je činjenica da ljudi mogu prosvjedovati znak demokracije i dokaz da se radi o Europi.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm