1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Od Sadama do Osame - moć slikovnih medija

Iako je fotografije danas lakše manipulirati nego ikada, publika još uvijek više vjeruje vizuelnoj nego pisanoj informaciji. To je pokazala i najnovija glad publike za fotografijama mrtvog Osame bin Ladena.

Novine s Osamom bin Ladenom

Vijest bez slike nije vijest

Nakon što su 2006. u internet procurile snimke bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina na vješalima, američke vlasti u Iraku žestoko su kritizirale nedozvoljeno objavljivanje, ne toliko iz pretjeranag pijeteta koliko zbog bojazni od rasplamsavanja strasti kod, još uvijek brojnih, poklonika bivšeg iračkog diktatora. No istodobno su ilegalno objavljene slike pružile mnogim žrtvama Huseinovog režima barem djelomičnu zadovoljštinu i uvjerenje da je doba terora prošlo.

Slika govori više od riječi

Bračni par Ceaucescu

Kraj diktature u slikama

Slično je bilo i 1989. kada su slike ubijenog bračnog para Ceaucescu, ma koliko morbidne bile, napaćenom rumunjskom narodu pružile kao dokaz da je mračna prošlost iza njega. Slike leševa diktatora prije svega imaju simboličnu snagu. No američke vlasti su odlučile, u najnovijoj epizodi smaknuća nepoželjnih osoba, javnosti uskratiti vizuelni dokaz događaja koji, kako povjesničari već sad doživljavaju kao kraj desetljeća koje je započelo 11. rujna 2011. No fotografije su i u ovoj "akciji desetljeća" odigrale važnu ulogu. "U vojnim i antiterorističkim akcijama slike su se već odavno dokazale kao 'dokazno' sredstvo", kaže Peter Ludes, stručnjak za medije sa Jacobsovog sveučilišta u Bremenu. No uglavnom ovaj video i slikovni materijal ne prikazuju vodeće protagoniste neke akcije nego temetiziraju širu radnju poput dolaska helikoptera na mjesto akcije ili ciljane napade na protivnička uporišta. Koliko god fotografije u prošlosti bile manipulirane još uvijek kod publike slove kao najjače sredstvo informiranja. Tako se i nekoliko sati nakon vijesti o ubojstvu bin Ladena na internetu pojavila fotografija ubijenog i unakaženog vođe Al Kaide. Radilo se naravno o vještoj montaži što nije spriječilo mnoge svjetske medije da u nedostatku boljeg materijala vijest o ubojstvu poprate fotografijom sumnjivog porijekla. Po Ludesu, reakcija mnogih medija je bila neprofesionalna ali na neki način i razumljiva. "Riječi gube značaj u društvima koja žive od vizuelnog nadražaja", kaže Ludes. Slike i u manje uzbudljivoj svakodnevici potvrđuju ono što tekst donosi. Niti najbezazlenija vijest o otvorenju supermarketa u lokalnom dijelu novina ne može proći bez obavezne fotografije koja će ovom "događaju" dati vjerodostojnost.

Od klesanja do mobitela

Snimke smaknutog Sadama Huseina

Sporne snimke smaknutog Sadama Huseina

Stoga ni ne čudi da se oko slika koje nose informaciju posebice u vrijeme 24-satnih televizijskih programa koji emitiraju isključivo vijesti i Twittera i interneta, vodi pravi medijski rat. Rat protiv terorizma je već odavno, kako je to primjetio njemački povjesničar Gerhard Paul, postao ratom slika u kojem svaka strana nastoji za sebe izvući što je moguće veću korist. Problem je u tomu što se više ne može naslutiti gdje počinje pravi a prestaje medijski rat i obratno. Poznato je da je Al Kaida kao cilj napada izabrala World Trade Center upravo zbog simbolike koju su ove "utvrde zapadnog kapitalizma" sa sobom nosile. I uhićenje Sadama Huseina je perfektno inscenirano do posljednjeg detalja, gotovo kao da je snimljeno u Hollywoodu, tvrdi profesor Ludes u svojoj najnovijoj knjizi "Rat slika". "Slike izazivaju više emocija nego riječi" kaže Ludes i to potkrepljuje brojnim primjerima javnih smaknuća ili atentata na na okrunjene glave ili državnike od početaka civilizacije. Razlika je u tomu što su antički perzijski kraljevi smaknuća zarobljenih protivničkih vojskovođa klesali u kamenu dok je danas za to dovoljan - obični mobitel.

Autor: N Kreizer (dpa)

Odg. ur.: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva