Od poduzetnice do državnog neprijatelja | Priča dana | DW | 09.07.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Od poduzetnice do državnog neprijatelja

Mongoli, Nanxi, Zhuang, Manschu, Hui, Miao, Yi – samo su neke od 55 različitih manjina koliko ih živi na području Kine. Među njima su i Uiguri – narod mongolskog porijekla koji u Kini broji oko 7 milijuna ljudi.

Rebiya Kadeer

Rebiya Kadeer, već nekoliko puta nominirana za Nobelovu nagradu za mir

O njihovom položaju, načinu života kao i „Majci svih Uigura“, Rebiyi Kadeer, je na Zapadu do sada malo tko nešto znao.

Ulični sukobi između Uighura i kineske policije i vojske

Ulični sukobi između Uighura i kineske policije i vojske

Majka devetero djece

Rebiya Kadeer je rođena u kineskoj provinciji Xinjang, u brdima Altai, gdje je i odrasla u siromašnoj obitelji tijesno vezanoj za tradiciju naroda iz kojeg potječe. Nakon razvoda od svog prvog supruga, s kojim ima devetero djece, Rebiya Kadeer, prvo je otvorila svoju vlastitu praonicu rublja. Nekoliko godina kasnije, slijedi otvaranje trgovina, nakon čega, ona ubrzo postaje jednom od najbogatijih žena Kine. S obzirom na uspjeh i sve veću popularnost prvenstveno kod muslimanske manjine Uigura, 1992. godine, pozvao ju je i Narodni kongres Kine da mu se priključi i postane jednom od zastupnica.

Međutim, kako ni ovdje ne taji svoje mišljenje, već naprotiv jasno i glasno kritizira kinesku vladu zbog nepoštivanja ljudskih prava kod Uigura, Rebiya Kadeer od uzorne zastupnice postaje državni neprijatelj broj jedan.1999. godine je uhapšena, zbog navodne izdaje, a iz zatvora izlazi tek 6 godina kasnije i to isključivo zbog velikog zalaganja ondašnje američke ministrice vanjskih poslova Condoleezze Rice.

Uigurska Dalai Lama

Kadeer od tada živi u Sjedinjenin američkim državama, gdje redovito drži predavanja na temu kulturnog i političkog položaja njezinog naroda u Kini. Kao predsjednica organizacije „Svjetski kongres Uigura“ koji okuplja pripadnike ove etničke skupine u cijelome svijetu, Kadeer se i dalje bori za prava svog naroda –a kako Kinezima prvenstveno predbacuje takozvani „kulturni genocid“ mnogi je uspoređuju s Dalai Lamom.Tako i službeni Peking, krivnju za najnovije prosvjede u pokrajini Xinjang, kineska televizija, jasno prebacuje na Rebiyu Kadeer. Sama Kadeer odbacuje ove optužbe i naglašava kako je u borbi za prava Uigura nikada nije bila za korištenje nasilja.

Han Kinezi naseljavaju uigursku pokrajinu

Han Kinezi naseljavaju uigursku pokrajinu

O hodžama odlučuje Peking

No, bez obzira na žrtve, ranjene i uhićene, ovi najnoviji prosvjedi i reakcija Pekinga na njih, Uigurima je već sada donijela veliku pozornost. Jer kako kaže, Alexander Freund, novinar i dobar poznavaoc Kine i njezinih manjina – „ svjetska javnost do sada gotovo ništa nije znala o položaju i nezadovoljstvu ovog naroda – koje je opravdano i to iz nekoliko razloga“. Naime, kako kaže Freund, "veliki gospodarski napredak koji se osjeća na jugu i jugoistoku Kine, na sjeverozapad zemlje još nije stigao. Ovdje prednost isto tako uvijek imaju Han Kinezi. Religijske slobode su isto tako ograničene; na primjer kada se radi o tome da se zaposli neki novi hodža, tada o tome odlučuje i Peking. Prisutnost Han Kineza se osjeća posvuda, bez obzira ako ste na primjer u nekoj muslimanskoj, Uigurskoj četvrti, tada će te tamo obavezno zateći barem jednog Han Kineza koji na sred ceste kolje svinje. To nije namjerno, ne može se reći da se radi o provokaciji nego prije o nepažnji. Oni su se tamo naselili, proširili, i Uiguri se osjećaju ugroženi. Ne smiju govoriti svoj jezik, u dječjim se vrtićima na primjer, uči isključivo kineski."

Pokrajina Yunan u kojoj žive mnoge manjine

Pokrajina Yunan u kojoj žive mnoge manjine

Manjine kao u zoološkom vrtu

No,ovako kao Uiguri koji su do 1949. godine kao i Tibetanci, živjeli u svojoj vlastitoj Ovdje prednost isto tako uvijek imaju Han Kinezi. državi, sve dok ih Kinezi nisu anektirali, osjećaju se i mnoge druge manjine u Kini.

Veliki ako ne i najveci broj manjskih skupina, kojih u Kini ima sveukupno 55, živi na jugu zemlje, u pokrajini Yunan, gdje posljednjih godina postaju sve veći magnet za turiste iz čitavog svijeta. Oni tamo, za relativno mali novac, mogu posjetiti neko od takozvanih etničkih sela i zaviriti u njihovu svakodnevnicu i način života. Što o tome zapravo misle sami stanovnici ovih sela – da dok kuhaju ili peru rublje ispred kuće da ih turisti dolaze kao u zoološkom vrtu jednostavno razgledavati – može se samo pretpostaviti. Oni sami, će se o tome teško javno i iskreno izjasniti.

Autor: Željka Telišman / Sabine Müller

Odg. ured: Srećko Matić

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic