1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Od pjesnika do ratnog zločinca – Karadžić pet godina u zatvoru

Prije pet godina, 21. srpnja 2008. svijet je obišla vijest da je u Beogradu uhićen izvjesni dr. Dragan David Dabić,. Iza lažnog identiteta se krio jedan od najtraženijih optuženika za ratne zločine, Radovan Karadžić.

Radovan Karadžić pred Haškim tribunalom

Radovan Karadžić pred Haškim tribunalom

Tužilaštvo Haškog tribunala ga je još u studenom 1995. optužilo za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjene nad nesrpskim stanovništvom u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, u kojem je poginulo najmanje 100.000 ljudi, a više od dva milijuna bilo prinuđeno na izbjeglištvo.

Karadžić prerušen kao Dragan david Dabić

Karadžić prerušen kao Dragan david Dabić

Punih jedanaest godina trajao je njegov bijeg od međunarodne pravde. Tijekom tih godina su ga "viđali" na mnogim mjestima. Neki su tvrdili da se krije po pravoslavnim samostanima, drugi da je u planinama na tromeđi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Na kraju je međutim otkriven usred Beograda, prerušen u bradatog, egzotičnog doktora Dabića, "specijalista za prirodnu medicinu″, suradnika časopisa "Zdrav život" i učesnika mnogih javnih tribina.

Skidanje maske

Ta bizarna maska mu je skinuta 21. srpnja 2008. i pred licem javnosti se pojavio najtraženiji haški optuženik, koji će u pritvor Tribunala biti prebačen deset dana kasnije. Bivša glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte, svih jedanaest godina Karadžićevog bijega, potresala je i svjetsku i srbijansku javnost zahtjevima da se za njim konačno počne ozbiljno tragati, kako bi se stalo na put svakoj nekažnjivosti za ratne zločine. No ti su zahtjevi godinama dočekivani s indolencijom, istraga je ometana i širile su se glasine.

Planeri i realizatori rata: Ratko Mladić i Radovan Karadžić 1993. na Palama

Planeri i realizatori rata: Ratko Mladić i Radovan Karadžić 1993. na Palama

Karadžić, koji je prije rata objavio četiri zbirke poezije, se Haškom tribunalu 16. listopada 2012. godine u uvodnoj riječi na početku dokaznog postupka odbrane koju sam zastupa, predstzavio kao "psihijatar, pisac i čovjek mira". Na početku procesa u travnju 2009., kada su tužitelji počeli s izvođenjem dokaza, on je isticao da ne brani sebe nego srpski narod. U drugoj polovini suđenja, koje je u toku, naglasak je na obrani vlastite ličnosti. "Umjesto kazne, ja zaslužujem nagradu za sva dobra koja sam učinio", rekao je.

Karadžić negira i svaku odgovornost za srebrenički masakr. "Naredio sam da se civili zaštite i da se zarobljenici razmijene." To prešutno znači da njegovo naređenje nije poštivano pa da samo i isključivo Ratko Mladić snosi odgovornost za masakr. Međutim, tužitelji smatraju da je general Mladić na vojničkom polju realizirao "strateške ciljeve političkog šefa bosanskih Srba" koji su se svodili na jedno – etničko čišćenje.

Na polovini suđenja, u lipnju prošle godine, Pretresno vijeće oslobodilo je Karadžića optužbi za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina (Bratuncu, Vlasenici, Zvorniku, Foči, Ključu, Prijedoru i Sanskom Mostu), ocijenivši da su zločini snaga Republike Srpske teški, ali ne takvi da su "van razumne sumnje" počinjeni kako bi se "bosanski Muslimani i Hrvati u cijelosti ili dijelom uništili kao etnička ili vjerska grupa".

Prihvaćena žalba

Na takvu odluku tužiteljstvo Haškog tribunala se žalilo. Žalbeno vijeće je 11. lipnja prihvatilo žalbu, ocijenivši da postoje dokazi da su u sedam općina "počinjeni zločini koji predstavljaju elemente genocida". Suci su izjavili kako su dokazi tužiteljstva o tome da je Karadžić imao namjeru počiniti genocid uvjerljivi te su u optužnicu vratili i točku koju je Pretresno vijeće anuliralo.

Tausende Familien, zahlreiche Politiker sowie ausländische Diplomaten haben am Donnerstag (11.7.2013) der bis zu 8000 Opfer des Massakers in der ostbosnischen Stadt Srebrenica vor 18 Jahren gedacht. In der Gedenkstätte Potocari vor den Toren der Stadt wurden die Särge von 409 Ermordeten zur Bestattung vorbereitet. Unter den Opfern waren 44 Jugendliche im Alter zwischen 14 und 18 Jahren sowie ein nur wenige Stunden altes Baby. Internationale Gerichte hatten das schwerste Kriegsverbrechen in Europa nach 1945, das von bosnisch-serbischen Verbänden verübt worden war, als Völkermord klassifiziert. Copyright: Klix.ba/Klix.ba ist DW Partner

"Sva ta dobra djela..." - Srebrenica, Potocari 11.07.2013.

Sada će se dakle Karadžić morati braniti i od optužbi za genocid u navedenih sedam općina, a ne samo u Srebrenici, kao i za etničko čišćenje velikih dijelova Bosne i Hercegovine, teror nad Sarajevom i uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.