1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Od NPD-a do NSU-a - neonacistička prijetnja njemačkoj demokraciji

Otkrivanje skupine Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU) raspirilo je novu raspravu o mržnji prema strancima u Njemačkoj. U međuvremenu se planira zabraniti i desno ekstremna Nacional-demokratska stranka Njemačke (NPD)

Odluka je donesena početkom prosinca 2012. godine: njemački ministar unutarnjih poslova te ministri unutarnjih poslova saveznih pokrajina nakon višemjesečnog preispitivanja na Ustavnom sudu pokreću postupak za zabranu radikalno desne Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD). Zaštitnici ustavnog poretka od proljeća skupljaju javno dostupne materijale kojima namjeravaju dokazati neustavnost NPD-a.

Dovoljno dokaza

Prosvjedi NPD-a (u sredini bivši predsjednik NPD-a Udo Voigt)

Prosvjedi NPD-a (u sredini bivši predsjednik NPD-a Udo Voigt)

Dosad je prikupljeno oko 1000 stranica dokaza. Ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Mecklenburg-Vorpommern Lorenz Caffier uvjeren je u uspjeh tužbe. Cilj NPD-a je ukidanje demokracije, smatra ovaj demokršćanin sa sjeveroistoka Njemačke. U tamošnjem pokrajinskom parlamentu, kao i u parlamentu savezne pokrajine Saske, ekstremna desnica ima nekoliko zastupnika.
Međutim, nisu svi tako sigurni u pobjedu kao Caffier. U mnogim strankama postoje skeptici. Jedan od njih je i njemačka kancelarka Angela Merkel, Caffierova stranačka kolegica, koja će, poput njemačkog parlamenta tek tijekom sljedeće godine odlučiti hoće li se njezina Vlada pridružiti zahtjevu za zabranom. Svoje oklijevanje Merkel je obrazložila ovako: „Postoji dojmljiva zbirka činjenica, no s druge strane postoje i neki pravni rizici“. Istog je mišljenja njezin kolega iz vlade Hans-Peter Friedrich, član Kršćansko-socijalne unije (CSU) i njemački ministar unutarnjih poslova koji se pribojava da bi NPD padom ustavne tužbe bespotrebno dobio na vrijednosti.


Povezanost s neonacistima?


Međutim, Friedrich je isto tako uvjeren u kvalitetu dokaznog materijala. Smatra da je moguće dokazati „agresivno-borben“ stav NPD-a prema demokratskom ustavu Njemačke. „Ovo proizlazi prvenstveno iz toga što su neki članovi stranke povezani s neonacističkim podzemljem i što se stranka nije jednoznačno distancirala od nasilja.“ Friedrich također smatra da NPD ne može reći da je kod dokaza riječ o pojedinačnim ekstremistima koji nemaju veze sa strankom. Razlog zbog kojeg je unatoč svemu zabrinut povezan je prije svega s Europskim sudom za ljudska prava koji zabranu stranke smatra krajnjim rješenjem. NPD stoga razmatra mogućnost da u slučaju zabrane djelovanja u Njemačkoj zatraži reviziju presude na europskoj razini.

Ako je za vjerovati predsjedniku NPD-a Holgeru Apfelu, stranka bi se čak radovala sudskom postupku zabrane. „Puna nam je kapa neprestanog stigmatiziranja naše stranke i kriminaliziranja njezinih članova“, rekao je Apfel u jednoj emisiji TV postaje Phoenix. NPD je u skladu s ustavom i nije po sebi protiv stranaca, rekao je Apfel. No, također je dodao „da Njemačka ponovno mora postati zemlja Nijemaca“. Smatra da strance koje počine kriminalno djelo treba deportirati, a nakon isteka određenog roka isto treba učiniti i s nezaposlenim strancima.

Propaganda NPD-a financirana novcem poreznih obveznika

Ovakva retorika, koja se često čuje u predizbornim kampanjama, ali i pokrajinskim parlamentima, ljuti ministra unutarnjih poslova savezne pokrajine Donje Saske Uwea Schünemanna, člana Kršćansko-demokratske unije. Smatra da je „nedopustivo da se NPD-ova propaganda financira novcem poreznih obveznika.“ Schünemann ovom izjavom aludira na zakon prema kojemu sve stranke koje na izborima osvoje određen broj glasova imaju pravo na djelomično financiranje iz državne blagajne. Prema tom zakonu na izborima za njemački Bundestag ili Europski parlament dovoljno je osvojiti 0,5 posto glasova da bi se stekla povlastica korištenja novca od poreza. A uđe li stranka u parlament, dobiva još sredstava za zastupnike i rad u klubovima. Tako je i NPD imao koristi od državnog novca, a ove godine primio je preko milijun eura. Zabranom ove radikalno desne stranke ovome bi došao kraj, kaže Schünemann.

Komemoracija za žrtve NSU-a u Dortmundu

Komemoracija za žrtve NSU-a u Dortmundu

Prvi sudski postupak protiv NPD-a propao je 2003. godine jer je najveći dio dokaznog materijala potjecao od visokorangiranih članova stranke koji su međutim istodobno bili i doušnici Ureda za zaštitu ustavnog poretka. Otada nije bilo moguće prikupiti većinu potrebnu za pokretanje novog postupka. Tek je razotkrivanje terorističke skupine Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU) u studenom 2011. mnoge nagnalo na promjenu mišljenja. Skupinu se tereti za deset ubojstava, bombaške napade i pljački banaka. Osumnjičeni Uwe Mundlos i Uwe Böhnhardt počinili su samoubojstvo kako bi izbjegli uhićenje, a Beate Zschäpe, treća članica NSU-a zajednički stan u Zwickauu je dignula u zrak kako bi uništila dokaze. Zatim se predala policiji.

Jeziva video snimka

U ruševinama stana istražitelji su pronašli jezivu video snimku na kojoj se njezini autori diče ubojstvima počinjenima u razdoblju između 2000. i 2007. godine. Žrtve su bile šestorica muškaraca stranih korijena i jedna policajka. Dokumentacija koja ukazuje na duboku mržnju prema sugrađanima stranog porijekla ključ je za razrješenje niza ubojstava koja su policiji dugo vremena zadavala glavobolje. A zatim se iznenada ispostavilo da su nedjela počinili radikalno desni fanatici. Motiv je bio mržnja prema strancima, zločinački rasizam.

Istražitelji su zgroženo ustvrdili da su godinama slijedili krivi trag. Vjerovali su da je riječ o mafijaškim obračunima u migracijskom miljeu. Bila je to spekulacija koja se ponavljala i u medijskim izvještajima. Sve ove godine nepromišljeno i neukusno se govorilo o „kebab-ubojstvima“ s obzirom da se kod većine ubijenih radilo o vlasnicima zalogajnica s turskom ili grčkom hranom. O tome u kojem se smjeru istraga uglavnom kretala govori i ime specijalne komisije koja je u međuvremenu raspuštena – Bospor.

Ostavka predsjednika Agencije za zaštitu ustavnog poretka


Jedanaest godina nakon što je NSU počinio prvo ubojstvo, užasnuta javnost saznala je da se iza serije zločina krije neonacistički trio. Šok je utoliko veći što su zločini možda barem djelomično mogli biti spriječeni. Jer, počinitelji su Uredu za zaštitu ustavnog poretka poznati od 1990-ih. Unatoč intenzivnom praćenju, trag im se u jednom trenutku izgubio. Nacionalni i pokrajinski istražni odbori od početka godine bave se propustima sigurnosnih službi. Dugogodišnji predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka Heinz Fromm sredinom godine je podnio ostavku. Razlog su bili važni dokumenti Ureda koji su uništeni navodno bez njegovog znanja.


Merkel na komemoraciji žrtvama NSU-a

Merkel na komemoraciji žrtvama NSU-a

Kancelarka Merkel obiteljima i prijateljima žrtava obećala je da će ubojstva razjasniti "bez kompromisa". Užasnuta nezapamćenom serijom ubojstava izjavila je kako osjeća sram i tugu. Na glavnoj komemoraciji 23. veljače u Berlinu rekla je da je stravično to što se počinitelje godinama tražilo i među članovima obitelji žrtava koje je zatim molila za oprost. O njima se u ime njemačke vlade brine bivša berlinska povjerenica za strance Barbara John. Osim psihičke pomoći tu su i materijalni zahtjevi žrtava, recimo mirovine.

Početkom studenog John je zajedno s predsjednikom Turske zajednice u Njemačkoj Kenanom Kolatom kritizirala rastući rasizam u Njemačkoj. Oboje su izrazili sumnju da će se iz razotkrivanja terora koji su provodili članovi NSU-a izvući prave pouke. John je kritizirala „izoliranost“ nadležnih institucija i naglasila kako je prije svega potrebna promjena mentaliteta. Kolat je zahtijevao raspuštanje Ureda za zaštitu ustavnog poretka u sadašnjem obliku. „On ugrožava demokratsku pravnu državu“, smatra predsjednik Turske zajednice. Ministar unutarnjih poslova početkom prosinca najavio je reformu u okviru koje se, između ostalog, predviđa i osnivanje središnje doušničke baze podataka.

Želja za potpunim razjašnjenjem


Sa stajališta kaznenog prava razjašnjenje serije ubojstava tek je počelo. Beate Zschäpe, jedini preživjeli član NSU-a u zatvoru je već 13 mjeseci. Državno odvjetništvo u međuvremenu je podiglo optužnicu protiv nje i navodnih pomagača, među kojima je i bivši NPD-ov dužnosnik Ralf Wohlleben. Zschäpe je, između ostalog, optužena za ubojstvo. Bez obzira na ishod suđenja, analiza i suočavanje s NSU-ovim terorom još će dugo vremena zaokupljati Njemačku. A borba protiv desnog ekstremizma nastavit će se i ako NPD bude zabranjen. „To je zajednička zadaća čitavog našeg društva“, naglasila je kancelarka Angela Merkel. Obitelji i prijatelji žrtava moraju živjeti sa spoznajom da su njihovi očevi, sinovi i kćerke usred Njemačke ubijeni iz mržnje prema strancima. „Naša duboka želja za potpunim razjašnjenjem ubojstava bit će zadovoljena tek donošenjem presude“, izjavio je Kerim Simsek u razgovoru za dnevnik Tagesspiegel. Njegov otac Enver, cvjećar iz Nürnberga, prva NSU-ova žrtva, ubijen je 9. rujna 2000. godine.