1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Od Miloševića do Izetbegovića: 'Zločesti balkanski sinovi'

"Zločesti dečki Balkana" jedan je od naslova medija na njemačkom jeziku koji pišu o sumnjivim poslovima sinova bivših predsjednika balkanskih država. Mediji također upozoravaju da bi se u BiH mogla dogoditi Ukrajina.

Slobodan i Marko Milosević

Slobodan (lijevo) i Marko Milosević (desno) s Jovicom Stanišićem

Političari poput Slobodana Miloševića, Alije Izetbegovića ili Ibrahima Rugove godinama su određivali sudbinu balkanskih država. Njihovi sinovi danas privlače pažnju skandalima ili sumnjivim poslovima, piše švicarski list Tagesanzeiger.

Tako je sin bivšeg predsjednika Kosova Ibrahima Rugove osumnjičen za sudjelovanje u prodaji Šengenskih viza. Najprominentniji "bad boy" od sinova bivših predsjednika svakako je Marko Milošević (desno na naslovnoj fotografiji, zajedno s ocem). On je tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća uz pomoć carinika i tajne službe kontrolirao čitavo carstvo krijumčara koji su ilegalno trgovali cigaretama, benzinom i alkoholom. Tagesanzeiger se posebno osvrće i na sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Bakir Izetbegovic

Bakir Izetbegović: optužbe za korupciju

"Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića, jedan je od tri člana Predsjedništva BiH. On se smatra odgovornim za političku blokadu i korupciju. Na proteklim prosvjedima je tražena i njegova ostavka, a demonstranti su podsjetili da je sin bivšeg predsjednika nabavio Audi A8 kao službeno vozilo. Cijena: 120.000 švicarskih franaka. U Sarajevu se može čuti kako arhitekt Bakir Izetbegović kontrolira građevinsku branšu i da ima veze s organiziranim kriminalom. U jednom izvještaju UN-a o nestalim novcima za pomoć BiH (riječ je navodno o jednoj milijardi dolara) Izetbegović 'junior' se tereti za korupciju: kao šef Odjela za urbanizaciju i razvoj grada navodno je poslove gradnje davao svojim prijateljima - u zamjenu za novac. "Sve to su obične laži", kaže ovaj političar. On ne mora strahovati od ionako slabih sudskih institucija u toj državi", piše Tagesanzeiger.

"Mogla bi se dogoditi Ukrajina"

Wiener Zeitung prenosi detalje o prosvjedima u BiH i navodi kako civilno društvo radi na formulaciji zahtjeva za reformama - jer političari nisu spremni na to. Dodaje se da se građani Tuzle i Sarajeva umjesto na prosvjedima, na ulici, okupljaju na Plenumima.

"Socijalni prosvjedi u BiH ponijeli su naziv "Bosansko proljeće", a u međunarodnim medijima je kao glavni krivac za stanje u etnički podijeljenoj zemlji naveden Dejtonski sporazum. Sporazum je trebao okončati rat, ali je samo produžio sukob. Država se ovom trenutku, ekonomski gledano, nalazi na rubu ponora. Lokalni političari su željeli instrumentalizirati demonstrancije, pri čemu ukazuju da iza svega u stvari stoji sukob između Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ipak, građani nisu nasjeli na to. Prosvjedi su, doduše, skoro okončani, ali su u Sarajevu i Tuzli osnovani konstruktivni oblici otpora: Plenumi građana. Na Plenumima se ne govori o etničkoj pripadnosti ni o Dejtonskom sporazumu, nego se političarima postavljaju realni zahtjevi. U Tuzli radom Plenuma upravljaju uglavnom profesori s fakulteta i predstavnici radnika", izvješćuje Wiener Zeitung.

Prosvjedi

Hoće li doći do eskalacije?

List prenosi izjavu politologa Jasmina Mujanovića da bi za BiH bilo pozitivno kada bi se ovi Plenumi pretvorili u trajne, autonomne građanske institucije i nastavlja: "On (Mujanović, op.a.) ukazuje na to da u BiH trenutno postoji "deficit demokracije" a kao dokaz ističe da je nakon prošlih izbora bilo potrebno punih 16 mjeseci da se formira vlast te da u razdoblju poslije toga nije bilo nikakvih pomaka. "To ne možemo nazvati državom direktne demokratije", kaže on. Ako će se i dalje ignorirati zahtjevi građana BiH, onda bi u BiH moglo doći do razvoja situacije kao u Ukrajini. Tamo nakon 'Narančaste revolucije' od prije deset godina nije došlo do poboljšanja situacije", piše Wiener Zeitung.

Preporuka uredništva