1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Od istočnoeuropske radne snage - samo korist

Unatoč barijerama koje su postavljene građanima novih članica EU-a na tržištu rada pojedinih zemalja, broj doseljenika s istoka Starog kontinenta raste. Novi građani EU-a domislili su se kako zaobići preprekei.

default

Poljsko-njemačka granica

Tek 2011. će građani iz zemalja srednje i istočno Europe koji su 2004. pristupili Europskoj uniji imati punu slobodu rada na čitavom području EU-a. Stare članice u prijelaznom razdoblju od sedam godina – dakle, između 2004. i 2011. – mogu same odlučivati o otvaranju svog tržišta rada. Njemačka i Austrija odlučile su se za najrestriktivniju moguću varijantu: za posloprimce iz novih članica tržište rada tih zemalja ostaje zatvoreno sve do 2011. To, međutim, ne znači da nema priliva iz srednje i istočne Europe.

Najezda Poljaka

Prije svega su Poljaci ti koji koriste mogućnost prijelaza na samostalno poduzetništvo. Time se, naime, može zaobići prepreka na granici. Njemački institut za istraživanje gospodarstva iz Berlina odbacuje mišljenja kako se treba bojati nekontroliranog dotoka radne znage na njemačko tržište rada jer bi to moglo ugroziti njemačke posloprimce. Karl Brenke, stručnjak iz tog instituta smatra, štoviše, prepreke koje se postavljaju inozemnim radnicima problematične i s gledišta njemačkih interesa jer je Njemačka s obzirom an svoj demografski razvoj, upućena na radnu snagu iz inozemstva, posebno na stručnu radnu snagu. «Vidimo i sada kada je konjunktura dobra da u poduzećima fali radne snage i da će već možda iduće a sigurno one tamo iza godine manjak stručne radne snage kočiti gospodarski rast», predviđa on.

Kvalificirana radna snaga s istoka Europe

Njemačka bi, prema mišljenju gospodarskih stručnjaka, pogriješila kada bi pokušala spriječavanjem priliva radnika iz inozemnstva ostvariti vlastitu gospodarsku korist. Negativni utjecaji dotoka takvih radnika na njemačko tržište rada i socijalni sustav do sada se nisu mogli utvrditi. Naprotiv, porastom broja poreznih i socijalnih obveznika utjecaji su prije pozitivni. Pritom treba reći da je razina stručnosti i kvalificiranosti pridošlica iz srednje i istočne Europe relativno visoka. Stručnjak za ispitivanje tržišta rada Brenke objašnjava:

«Može se ustanoviti da su pridošlice koje mi ovdje imamo iz novih članica EU-a srednje kvalificirani - a to znači da su završili višu školu ili zanat. I da malo njih nema stručnu izobrazbu. A ako na primjer uzmemo osobe koje dolaze iz Turske, primjećujemo da gotovo tri četvrtine nema nikakvu stručnu izobrazbu.»

Jake etničke mreže

Krajem 2006. u Cetralnoj bazi podataka za strance bilo je registrirano 530 000 osoba s državljanstvom neke od novih članica EU-a s istoka Europe. To je tek osam posto od ukupnog broja stranaca prijavljenih u Njemačkoj. 91 posto doseljenika iz novih članica je u radnoj dobi – ako pogledamo ukupni broj stranaca, onda je takvih samo 80 posto. Kao i u Švedskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj, Poljaci sa 70 posto čine najveću grupu doseljenika iz novih istočnoeuropskih članica. To je prije svega povezano s činjenicom da je Poljska stanovništvom najbogatija zemlja od novih članica. Važnu ulogu igra i to što Poljska graniči s Njemačkom, kao i činjenica da se prije više od 10 godina tu nastanilo 100 000 Poljaka. Takozvane etničke mreže su vrlo važan faktor migracija.

Ukinite sve barijere!

Iako građani novih članica EU-a ne uživaju punu slobodu na njemačkom tržištu rada, godišnje dolazi u Njemačku 40 000 Srednjo- i Istočnoeuropljani više nego što ih se iz Njemačke u svoje domovine vraća. U oči upada da je 40 posto doseljenika u samostalnom poduzetništvu, prije svega su to zanatlije. Berlinski Institut za istraživanje gospodarstva se zalaže za to da se ukinu sve barijere za doseljenike iz Europske unije prije 2011., a ne samo – kako to savezna vlada predviđa – za neke branše i zanimanja kao što su inžinjeri strojarstva i elektrotehnike.

«Otvoriti jedna mala vratašca, prema našem mišljenju, nije nikakvo rješenje jer u njemačkom gospodarstvu nedostaje i radne snage s drugim kvalifikacijama. Ne bi trebalo pred time zatvarati oči. Prijelazna faza, dakle, vrijeme do trenutka kada će Njemačka morati otvoriti svoje tržište rada traje ionako samo još četiri godine. Čekati sada četiri godine, prema našem mišljenju, nema smisla.»

Umjesto u Njemačku, u Veliku Britaniju

Prema ocjeni gospodarskih stručnjaka, Savezna vlada ne želi priznati da je radna snaga iz novih zemalja članica EU-a većinom kvalificirana i da predstavlja dobit za njemačko tržište rada. A ako Njemačka nastavi dosadašnju politiku, kvalitetni i kvalificirani radnici neće čekati do 2001. da bi mogli doći u Njemačku, nego će potražiti posao u Skandinaviji, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj. Tamo su dobrodošli i pridonose jačanju gospodarstva tih zemalja.

Preporuka uredništva