1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Obustava istrage slučaja "Dobrovoljačka"

Obustava istrage protiv Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića i još jedanaest osoba u slučaju „Dobrovoljačka“ izazvala je različite reakcije u BiH. Tužiteljstva u Sarajevu i Beogradu najavljuju nastavak istrage.

Dobrovoljačka ulica u Sarajevu, 2009. godine

Dobrovoljačka ulica u Sarajevu, 2009. godine

Zbog nedostatka dokaza, Tužiteljstvo BiH obustavilo je istragu protiv bivših visokih i vojnih uzvanika BiH Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića, Zaima Backovića, Jusufa Pušine, Emina Švrakića, Dragana Vikića, Fikreta Muslimovića, Dževada Topića, Jovice Berovića, Rešada Jusupovića, Jusufa Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodžića. U Tužiteljstvima su objasnili kako to ne znači da će istraga o slučaju „Dobrovoljačka“ biti prekinuta.

Majka jednog ubijenog vojnika

Majka jednog ubijenog vojnika

„Dosadašnjom istragom je utvrđeno da je u Dobrovoljačkoj ubijeno 7 i ranjeno 14 osoba, nakon što su onesposobljene za borbu, pa se istraga u svezi s ovim djelima nastavlja“, izjavio je glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić. „Postoji sumnja da je počinjeno krivično djelo ratnog zločina jer je na žrtve otvarana vatra nakon što su bile onesposobljene za borbu ili dok su se nalazile u sanitetskom vozilu“, pojasnio je glasnogovornik državnog Tužiteljstva.

Ejup Ganić: „Srbija iz slučaja Dobrovoljačka izlazi kao profiter“

Bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić podsjeća da je 3. svibnja 1992. važan datum kako za BiH tako i za Srbiju. „Za BiH je to bio dan kada smo spasili državu, a za Srbiju dan kada je propao projekt 'Velike Srbije'. No, Srbija iz ovog slučaja izlazi kao profiter, jer su proteklih godina najveći međunarodni umovi iz područja pravosuđa usmjereni na Dobrovoljačku, umjesto na mjesta genocida i drugih ratnih zločina, Srebrenicu, Brčko, Bratunac, Prijedor, Višegrad, Zvornik...“, rekao je Ganić.

Ejup Ganić

Ejup Ganić

Svjedok u ovom slučaju, bivši član Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić, upozorava da „beogradska politika i dalje želi izmijeniti karakter rata u BiH“. „Srbijansko tužiteljstvo i beogradski politički vrh pokrenuli su posebnu tužbu koja, pored mene, tereti još 19 ljudi“, rekao je Kljujić. On nije uvjeren da će uzvanici BiH iskoristiti odluku Tužiteljstva. „Da naši državnici štite interese BiH i vlastito dostojanstvo, ne bi se „ljubili“ s Ivicom Dačićem već bi postavili uvjet Beogradu da poštuje odluku Suda BiH“, kaže Kljujić.

Razočaranje u Republici Srpskoj

Kako prenosi B92, u Beogradu je sinoć (17.1.) priopćeno da će srbijansko Tužiteljstvo nastaviti istragu o slučaju Dobrovoljačka. No, slaba je to utjeha za predsjednika Saveza Logoraša Republike Srpske (RS) Branislava Dukića koji je, poput predstavnika drugih organizacija iz RS-a, osudio odluku Tužiteljstva BiH. „I danas posjedujem pismo bivšeg tužitelja Davida Svendimana u kojem on ističe da Dobrovoljačka, Tuzlanska kolona i Sijekovac nikada neće biti procesuirani“, kaže Dukić.

Botschaft der Bundesrepublik Deutschland in Sarajewo hat das Buch Bosnien im Fokus - Die Zweite politische Herausforderung des Christian Schwarz-Schilling von Erich Rsathfelder und Carl Bethke präsentiert. Auf dem Bild Ejup Ganic. Autor: Samir Huseinovic, DW. Das Bild wurde am 09.03.2011 aufgenommen.

Bosnien im Fokus Buch Sarajevo

Branislav Dukić smatra da ovakve odluke Tužiteljstva BiH umanjuju šansu za pomirenje u ovoj zemlji. „One nižerazredne se uhićuje i osuđuja, dok oni koji su razbijali Jugoslaviju, danas i BiH, još uvijek komandiraju i Tužiteljstvom i Sudom BiH“, kaže Dukić. Odluku Tužiteljstva BiH osudili su i politički uzvanici RS-a. Entitetski predsjednik Milorad Dodik odluku je ocijenio „politikantskom“, a Tužiteljstvo BiH nazvao „monstrumom“ i „mjestom za osudu samo jednog naroda“.

Pri povlačenju kolone nekadašnje JNA (Jugoslavenske narodne armije), 3. svibnja 1992. godine u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, poginulo je sedam, a ranjeno 14 osoba. Istragu o ovom slučaju vode Tužiteljstva u Sarajevu i Beogradu, jer BiH i Srbija još uvijek nisu potpisale sporazum o suradnji na području ratnih zločina kojim bi se spriječili paralelni procesi. Posljednji takav pokušaj propao je krajem prošle (2011.) godine.

Autor: Samir Huseinović

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva