1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Obnova Panamskog kanala

Panamski kanal, izgrađen 1914. godine, povezuje Atlantski s Tihim oceanom i time štedi dug i skup put oko južnoameričkog kontinenta. No taj kanal više nije dovoljno širok ni dubok za suvremene trgovačke brodove.

Panamski kanal

Panamski kanal

Građani Paname glasovali su na referendumu za obnovu kanala, ali oni najsiromašniji gotovo da neće imati nikave koristi od dodatne dobiti. Što više, oni bi mogli pretrpjeti velike štete zbog dodatne potrošnje vode koja je potrebna za rad brana na kanalu.

Nakon dugih sati, ponekad i više dana čekanja, teretni brodovi konačno mogu proći kroz Panamski kanal. Put do Atlantskog oceana kroz kanal dug je 81 kilometar, a brodovi na više mjesta moraju proći kroz nekoliko brana.

Kroz kanal mogu proći brodovi maksimalne duljine od 295 metara i 32 metra širine Takvi brodovi prevoze do 4.500 kontejnera, a sadašnji kapacitet kanala je oko 40 brodova dnevno. To je premalo za suvremenu globaliziranu trgovinu. S planiranim novim branama moći će se propuštati dovstruko više brodova.

Kroz panamski kanal prolazi pet posto ukupne svjetske trgovine, među kojima su sve češće oni s robom "Made in China". Izvoz te jeftine robe, koju treba jeftino prevoziti je do početka ovog tisućljeća upravo eksplodirao.

Morima kruži već 300 takozvanih "Post - Panama- brodova" - brodova koji su dugi gotovo pola kilometra, široki 50 metara i prevoze 12.000 kontejnera. Ti su brodovi preveliki za kanal koji je otvoren prije 93 godine, ističe voditelj društva za izgradnju kanala Stanley Muschett:
"Treba misliti na sadašnju potražnju. Dogodila se revolucija u prijevozu kontejnera - danas se kroz kanal već 50 posto tereta prevozi u kontejnerima. Kanal je postao premalen za toliki promet."

Panama bi - kako se predviđa - proširenjem kapaciteta kanala trebala postati još bogatija. Ove godine u državni proračun slilo se 480 milijuna eura prihoda od kanala, a to iznosi 40 posto ukupnog državnog proračuna. Ta je tendencija u porastu od kada su prije šest godina Amerikanci predali nadležnost za kanal Panami. Znači li to da će u Panami zaista nastupiti blagostanje za sve? Na žalost ne, žali se Maria Munoz, protivnica proširenja kanala iz Udruženja seljaka:

"Od kada su su otišli Gringosi u Panami je doduše više novaca, ali nije se ništa promijenilo. Svuda su lopovi, ljude se ubija na cesti, mnogi su bez posla. I to siromaštvo - prije svega na selu, ekstremno siromaštvo. "

Stastistički gledano Panam ima najviši prihod po glavi stanovnika u Južnoj Americi, no to je bogatstvo slično nepravedno raspodijeljeno kao u Brazilu i Meksiku. 48 posto stanovnika Paname raspolaže s najviše jedan i pol eura na dan.

Panama je u vlasništvu15 obitelji, kaže predstavnica Udruge seljaka Maria Munoz. Nju je najviše srah od toga da će zbog kanala, koji će dvostruko povećati svoj kapacitet , doći do još većih poremećaja u opskrbi pitkom vodom. Već se sada za jedno dizanje i spuštanje brane potroši 200 milijuna litara koju se može samo jednokratno koristiti ,

slično kao vodu za ispiranje zahoda.

"Već sada ima područja bez pitke vode za ljude. Ako nam sada uzmu i vodu iz rijeka, onda više nemamo ništa. Ali mi ćemo ostati na svojoj zemlji - ne mogu nas protjerati, čak ako ćemo se morati još više boriti. Oni gore samo se žele još više obogatiti na račun zemlje, a siromašni će biti još siromašniji."

  • Datum 26.10.2006
  • Autor Michael Castritius
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZLS
  • Datum 26.10.2006
  • Autor Michael Castritius
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZLS