"Objasnite pregovore s EU-om jednostavnim riječima"

Ne stoje prigovori da se nešto krije od hrvatskih građana, odnosno da nisu objavljeni svi ispregovarani dokumenti, dakako izuzev završnog dokumenta na kojemu je embargo zbog zajedničke pregovaračke pozicije Hrvatske i Europske unije – ponovio je na sjednici Nacionalnog odbora za praćenje pregovora glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak. To je bio i njegov odgovor na kritike nevladinih udruga i dijela analitičara, npr. profesora Damira Grubiše sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti kako javnosti nisu poznati ni broj ni sadržaj mjerila, što ih Hrvatska mora u određenom razdoblju ispuniti. Prema izjavi profesora Grubiše, predsjednica Nacionalnog odbora Vesna Pusić nabrojala je 120 mjerila, ministar vanjskih poslova i euro-integracija Gordan Jandroković izjavio je kako ih je 138, dok ih je po njegovim saznanjima daleko više.

Objaviti sažetke

SDP-ov član Odbora Neven Mimica smatra kako bi za bolje informiranje građana, umjesto stotina i stotina stranica dokumenata na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih poslova i euro-integracija, trebalo napraviti sažetak ispregovaranih pozicija. Jer, kako je kazao za DW, u tom moru dokumenata teško se snalaze i najupućeniji a kamoli građani, koji traže kratke, jasne i konkretne odgovore. A upravo nepostojanje takvih odgovora izaziva podozrenje javnosti, iako se mora reći i kako je upravo na takvim odgovorima, a na najčešća pitanja, dvojbe i strahove o Europskoj uniji i njenom budućem odnosu prema Hrvatskoj, bazirana informativna kampanja, što je prije desetak dana započela na nacionalnim televizijama i radio-stanicama.

Potpis u prosincu

Glavni pregovarač Vladimir Drobnjak nije želio špekulirati o datumu potpisivanja sporazuma o punopravnom članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, ali je kazao kako taj čin ne treba očekivati „prije početka prosinca“. Tada će se saznati i sva prava i obveze što će ih Hrvatska imati nakon 1. srpnja 2013, kada postane punopravna članica EU-a. Ne treba sumnjati da će do tada još biti zahtjeva da se široj javnosti na uvid stavi suština pregovaračkog procesa, odnosno glavni zahtjevi postavljeni pred Hrvatsku, što zbog nepovjerenja građana prema aktualnoj administraciji a što zbog već poslovičnog neznanja o srži pregovora.

U Zagrebu se, inače, održavaju Drugi dani predstavljanja EU-fondova. Hrvatska sada koristi IPA programe, iz kojih od 2007. do 2013. godine može povući 750 milijuna eura. U skladu s postignutim dogovorom o financijskim odnosima, Hrvatskoj je za prvih šest mjeseci članstva u Uniji rezerviran iznos od oko 800 milijuna eura.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak