1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Obiteljski nakit za spas države?

Bakin nakit i vjenčano prstenje kao izlaz iz krize? U Južnoj Koreji je to funkcioniralo. Zašto ne bi i u Grčkoj?

Mnogima se od pomisli na to da založe svoj obiteljski nakit kako bi spasili državu diže kosa na glavi. No upravo to se dogodilo 1997. kada su mnogi Koreanci tijekom azijske krize svojoj zemlji pomogli da se izvuče iz financijskih poteškoća.

Nakit i medalje za državu

Kjok Suk Sung

Kjok Suk Sung

Kjong Suk Sung, danas profesorica za koreanistiku na Sveučilištu u Bonnu, se prisjeća kako je Korejska vlada u jeku krize građane obavijestila da je od međunarodne zajednice zatražila ogroman kredit kako bi se izvukla iz nevolja. 58 milijardi američkih dolara međunarodni financijeri su međutim povezali sa strogim uvjetima: programima štednje i strukturnim reformama. Za građane Južne Koreje nastupile su teške godine, nezaposlenost se utrostručila a javni sektor je drastično smanjen. No to nije bilo sve. Kako bi što prije otplatila kredit i oslobodila se ogromnog financijskog tereta, Korejska vlada je od građana zatražila da doniraju svoje obiteljsko zlato: vjenčane prstene, nakit iz nasljedstva i zlatne figurice koje se u Koreji tradicionalno poklanjaju maloj djeci. Pa čak i sportske medalje.

Recept i za Grčku?

I građani su se odazvali pozivu Vlade. „Moji roditelji su poklonili nakit kojeg sam dobila za svoj prvi rođendan“, prisjeća se Sung danas. Obitelj njezine najbolje prijateljice je dala svo obiteljsko zlato. U roku od nekoliko mjeseci građani su državi predali preko 227 tona zlata. To je zemlji omogućilo da dijelom pokrije kredit naspram Svjetskog monetarnog fonda već nakon tri godine.

Hyundai brodogradilište

Koreja se brzo izvukla iz krize

Mnogi se sada s pravom pitaju može li se ovaj recept primijeniti i na Grčku. “Zamisao je u svojoj srži dobra: na kraju krajeva se radi o tomu da se sredstva iz privatnog preliju u javni sektor kako bi država mogla ispuniti svoje obveze”, kaže Rolf Langhammer koji je tijekom azijske krize obnašao funkciju direktora Kielskog ekonomskog instituta. To se može odvijati na nekoliko načina. “Najnormalniji” je dakako da građani plaćaju porez. Drugi način je da se grčka država zaduži kod građana prodavajući im državne obveznice. To je funkcioniralo već npr. u Japanu. No u Japanu je povjerenje građana u državu ogromno, zato program s obveznicama i funkcionira. „Iskreno dvojim oko pitanja povjerenja grčkih građana u vlastitu državu. Da je povjerenje tu, onda bi građani plaćali porez i ne bi spremali imovinu u inozemstvo“, kaže Langhammer. Ovaj ekonomist spominje i još jedan „vječiti“ problem Grčke. „U ovoj zemlji mnogi žive na državnim jaslama ali nisu spremni toj istoj državi dati ništa“.

Osjećaj zajedništva

U Južnoj Koreji je situacija bila drugačija. „Osjećaj zajedništva u Koreji je jak jer smo mi naše probleme uvijek morali rješavati sami“, kaže profesorica Sung. Okruženost velesilama Kinom i Japanom, Koreancima je tijekom stoljeća stvorio osjećaj zajedništva. U povijesti je bilo mnogo primjera gdje je država svoje građana pozivala na materijalnu solidarnost. Tijekom prvog svjetskog rata, Njemačka je svoje građana sloganom „Zlato za čelik“ pozivala da obiteljskim nakitom financiraju naoružanje.

Preporuka uredništva