1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Obama između iranskih radikala i američkih senatora

Kad bi američki predsjednik Obama uspio postići sporazum o iranskom atomskom programu to bi bio početak nove ere u američko-iranskim odnosima. Ali jak otpor postoji i na američkoj strani.

"Na ovim pregovorima nije riječ samo o američkoj sigurnosti", kaže James Phillips iz konzervativcima bliske vašingtonske zaklade "The Heritage Fondation". Kako kaže ovaj stručnjak za Bliski istok ovdje je riječ i o sigurnosti američkih saveznika poput Izraela ili zaljevskih zemalja. Ove zemlje smatraju da su ugrožene iranskim atomskim programom, kaže ovaj stručnjak i upozorava da se suočavamo s prijetnjom lančanog povećanja naoružanja. Posebice Izrael gleda na atomski program Teherana kao na opasnost koja dovodi u pitanje njegovu egzistenciju. "Naši saveznici se nalaze u sjeni balističkih raketa", naglašava ovaj stručnjak za Bliski istok.

Pregovori u Beču21.11.2014.

Pregovori u Beču još nisu donijeli željeni rezultat

Ipak na intenzivnim pregovorima između Irana i grupe 3+3, koju čine Kina, Njemačka, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD, dogovor nije na vidiku. Posebice delikatna pitanja su kada ukinuti sankcije koje su uvedene Iranu ili pak broj centrifuga u iranskom programu obogaćivanja urana - a puno vremena ne ostaje na raspolaganju. U ponedjeljak (24.11.) istječe rok za pregovore.

Kongres želi nove sankcije

Tako preostaju dva druga scenarija: Ili će pregovori biti u potpunosti prekinuti ili produženi. No s obzirom na to da je u pregovore do sada puno investirano, stručnjaci polaze od toga da će prije doći do njihovog produženja. Ipak u Washingtonu raste otpor u Kongresu. Kritičari pregovora strahuju da je pritisak da oni uspiju toliko velik da će SAD na koncu prihvatiti suboptimalan rezultat.

"I republikanci i demokrati smatraju da američka vlada ne postupa dovoljno oštro s Iranom", smatra James Phillips, stručnjak blizak konzervativcima. Skeptičari u Kongresu čak traže nove sankcije kako bi povećali pritisak na Iran. "Ukoliko pregovori budu produženi, onda će Kongres biti puno aktivniji", smatra Phillips.

I brojni demokrati su skeptični

Iranski atomski reaktor Arak

Iranski atomski reaktor Arak

Još početkom godine je 15 demokrata u Senatu potpisalo prijedlog za nove sankcije protiv Irana. Tada je vođa demokratske većine Harry Reid mogao spriječiti njihovo izglasavanje u Senatu. Međutim u međuvremenu odnos snaga u Senatu više nije povoljan za Obamu. Reidov nasljednik Mitch McConnell, koji dolazi iz redova republikanaca, proteklih se tjedana zauzeo za oštrije sankcije. Hoće li Obami poći za rukom da ovu većinu u Kongresu pridobije na svoju stranu? "Neće", kaže Jim Walsh s Institute of Technology's Security Studies Program.

Skeptici u Senatu s obzirom na iskustva posljednjih godina nemaju povjerenja u Iran. "Oni žele ili perfektan dogovor ili uopće nikakav. Ipak u realnom svijetu ne postoje savršeni dogovori", kaže Walsh. On smatra da je puno važnije uopće zadržati Iran za pregovaračkim stolom. "Jer ako ne postoji dogovor, onda ne postoje ni pravila. A onda Iran može proširiti svoj atomski program", upozorava on. Walsh podsjeća na pregovore iz 2005. godine koji su propali. "U to vrijeme je iranska vlada posjedovala 164 centrifuge. Nakon propasti pregovora oni u međuvremenu imaju 20.000."

Obamin posljednji adut

Obama može uložiti veto protiv pokušaja u Kongresu da se uvedu nove sankcije. A da bi postigao dogovor s Iranom on mora ukinuti već postojeće sankcije. Za to mu je potrebna podrška Senata. A ako mu to ipak ne pođe za rukom, on će vjerojatno iskoristiti svoje predsjedničke ovlasti i sankcije privremeno ukinuti, smatraju stručnjaci. To bi, kako kaže Walsh, imalo za posljedicu da se tek novi saziv Kongresa ponovo pozabavi ovom temom.

Obama i Hamenei

Mogu li Obama i Hamenei postati saveznici protiv IS-a?

Uvjeravanje na obje fronte

Phillips kaže da kada američki predsjednici nemaju mnogo toga za pohvaliti se, onda žele u posljednjem mandatu biti uspješni u svojoj vanjskoj politici. Obama tako, kaže Phillips, ne želi samo okončati jedan dugogodišnji sukob s Iranom, već želi pridobiti Teheran kao mogućeg partnera za suradnju kod budućih sigurnosnih pitanja na Bliskom istoku. On je navodno u jednom pismu, upućenom iranskom vjerskom vođi Aliju Hameneiju, zamolio za suradnju protiv islamističke terorističke skupine Islamska država. U konačnici SAD i Iran glede toga imaju slične interese.

Ipak protivnici pregovora o iranskom atomskom programu, kako u Kongresu tako i na Bliskom istoku, također su skeptični i kada je u pitanju takva suradnja. Za Obamu to znači: on obje strane mora pokušati uvjeriti u ispravnost svojih nastojanja.

Preporuka uredništva