1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Obama i Merkel - kasna ljubav

Obama je Merkel okarakterizirao kao svoju veliku i blisku saveznicu. Ali to nije uvijek bilo tako.

Nijemci su slavili kada je 2008. Obama izabran za predsjednika. No, Angela Merkel mu je tijekom njegove predizborne kampanje odbila da mu dozvoliti da 2008. održi govor ispred Brandenburških vrata. Tadašnji predsjednički kandidat američkih demokrata morao se zadovoljiti govorom kod Stupa pobjede gdje ga je kao novog Kennedyja i kao spasitelja koji će okončati eru Busha dočekalo oko 200.000 ljudi. Bush je ratom u Iraku unio razdor između Sjedinjenih Država i jednog dijela Europe. Njemačka se tada, pod vodstvom kancelara iz redova SPD-a Gerharda Schrödera, oštro protivila tom ratu. Merkel, koja je tada bila predvodnica oporbe, stavila se, pak, na Bushovu stranu.

2009., tijekom prve godine svog mandata, Obama je, bez obzira što je dva puta boravio u Njemačkoj, u širokom luku zaobilazio Berlin. To je smatrano kao uvreda službenog Berlina. I nakon toga između Merkel i Obame vlada hladnoća. To je imalo konkretne političke razloge, prije svega  to što je Njemačka bila uzdržana prilikom glasanja u Ujedinjenim narodima o vojoj intervenciji u Libiji 2011.

Sada se Obama i Merkel tapšu po ramenima, ali to nije uvijek bilo tako

Sada se Obama i Merkel tapšu po ramenima, ali to nije uvijek bilo tako

Ali, ne samo zbog toga. Stručnjak Njemačkog društva za vanjsku politiku Josef Braml upozorava da transatlantske odnose u Obaminoj eri ne bi sada trebalo prikazavati boljima nego što su stvarno bili: "Pod Obamom smo imali ogromne probleme, jer su ga njegovi unutarnjopolitički problemi prisilili da teret prebacuje na nas, kada je riječ o sigurnosnoj i ekonomskoj politici, što se nama nikako nije sviđalo."

Obama na kraju ipakpred Brandenburškim vratima

Unatoč tim trvenjima - ili upravo zbog njih - Obama je njemačkoj kancelarki iste te godine, 2011., dodijelio Medalju slobode, najveće priznanje koju Amerikanci dodjeljuju jednom strancu. Je li to bila gesta pomirenja ili zahtjev da preuzme više odgovornosti? Analitičari su tada komentirali da je u pitanju i jedno i drugo.

Obama je 2013. ipak dobio pozornicu ispred Brandenburških vrata. On i Merkel su se međusobno tapšali po ramenima i demonstrirali jedinstvo. Ali, iritacije nisu prestale. Naprotiv. Uzele su maha prije svega kada je na svjetlo dana izašla afera u vezi s prisluškivanjem američke tajne službe NSA. U listopadu te godine je obznanjeno da je NSA prisluškivala čak i mobitel kancelarke Merkel. Merkel je bila iznvan sebe i izgovorila rečenicu koja će ući povijest kao jedna od njezinnih najpoznatijih: "Među prijateljima nema špijuniranja." No, izostale su veće političke posljedice.

Obama i Merkel na telefonu

"Među prijateljima nema prisluškivanja", poručila je Obami Merkel.

Što su Merkel i Obama duže bili na vlasti, to su se sve više zbližavali - na osobnoj i političkoj razini. Peter Beyer, stručnjak za transatlantska pitanja iz CDU-a uvjeren je da Obama kod Merkel cijeni prije svega "pragmatizam, pouzdanost i profesionalnost" i dodaje: "Ona mu je trebala." Jer, s obzirom na političku i ekonomsku težinu koju je Njemačka dostigla, on nije mogao zaobići njemačku kancelarku.

Obama "Trumpov važan savjetnik"

Na summitu G7 u dvorcu Elmau u Bavarskoj nastala je 2015. godine jedna od možda najznakovitijih fotografija ovo dvoje političara: Obama sjedi na  klupi raširenih ruku naslonjen na naslon dok Merkel stoji ispred njega i pred alpskom kulisom mu nešto živo objašnjava (naslovna fotografija). Beyer kaže kako je riječ o dvoje ljudi različitog karaktera, ali da im to uopće ne smeta.

Kada je Merkel, kratko nakon tog summita  otvorila granice za izbjeglice, mnogi Nijemci su joj to zuamjerili. Obama ju je pak hvalio na sva usta. Merkel je, kazao je tada, "podsjetila na to da ne smijemo okrenuti glavu od ljudi koji stoje pred nama".

Josef Braml pak smatra da su Obamine pohvale bile licemjerne: "Amerika je uništila države Srednjeg i Bliskog istoka: ratom u Iraku je čitava regija destabiliziran, zahvaljujući čemu je ISIS mogao ojačati i raširiti se, što je nama donijelo val izbjeglica."

Donald Trump je u svojoj predizbornoj kampanji Hillary Clinton nazvao "američkom Angelom Merkel" i ustvrdio da se ona želi povesti primjerom njemačke kancelarki i njezinog "suludog" otvaranja granica za stotine tisuća. Politika Angele Merkel prema izbjegllicama i dalje polarizira - kako na jednoj tako i na drugoj strani Atlantnika.

Čini se da će s izborom Trumpa za predsjednika, SAD na mnogim poljima od saveznika postati protivnik Njemačke, posebno kada se radi o slobodnoj trgovini, klimatskim promjenama, stavu prema ruskoj agresiji i odnosu prema sirijskim izbjeglicma.

No, Josef Braml upozorava da nema razloga za histeriju i da odnos dvije zemlje ne treba svoditi na odnos dvije osobe. "To je medijski kliše: sad je Obama ponovno dobar, a Trump je loš. S klišejima i personaliziranje se ne ide naprijed. Ja to smatram čak i opasnim."

Obama uskoro odlazi s mjesta predsjednika. Čemu onda ovaj posjet? Trump je, kazao je Obama kratko prije puta, tijekom svog drugog posjeta Bijeloj kući kazao kako želi održati strateški važne veze, i unutar NATO saveza. Obama mu je savjetovao da pokuša odoljeti "težnji" za izolacijom.

Političar CDU-a Peter Beyer pak smatra da je sastanak Merkel i Obame vrlo važan i da je on mnogo više od "oproštajne turneje". Obama, nakon pobjede Donalda Trumpa, tvrdi Beyer, osjeća odgovornost za svoju zemlju i za partnere. Umjesto da se sada dureći se povuče, Obama će biti "važan Trumpov savjetnik u prijelaznoj fazi", zaključuje on.