1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

O sudbini Europe na referendumu?

Javna rasprava o tome trebaju li Nijemci o važnim pitanjima u budućnosti odlučivati na referendumu, uzima maha. Hoće li njemački političari svojim građanima dati veće ovlasti u donošenju odluka?

Do sada su njemački političari ovo pitanje (za)obilazili, kao mačka oko vruće kaše. U poslijeratnoj Njemačkoj nije održan niti jedan referendum na nacionalnoj razini. Oni ni nisu predviđeni Ustavom nego su dozvoljeni samo u nekim saveznim pokrajinama i na općinskim razinama. No posljednjih tjedana više istaknutih njemačkih političara je izrazilo mogućnosti održavanja referenduma na državnoj razini. I to oko pitanja budućnosti Europske unije tj. stupnja integracije unutar ovog saveza.

Prekršen tabu

Wolfgang Schäuble

Wolfgang Schäuble pokrenuo lavinu

Startni signal za raspravu o referendumu bio je jedan intervju kojeg je ministar financija i siva eminencija njemačkih demokršćana Wolfgang Schäuble dao tjedniku Der Spiegel prije dva tjedna. U njemu je Schäuble još jednom odbacio mogućnost uvođenja zajedničkih euroobveznica kao instrument prebacivanja tereta duga na sve zemlje u kojima je na snazi euro. To se toliko dugo neće dogoditi, rekao je tom prilikom Schäuble, dok unutar eurozone na snazi ne bude i fiskalna unija. No preduvjet za uspostavljanja jedne takve fiskalne unije je da nacionalne države dio svojih kompetencija vezanih uz državne financije tj. proračun, prebace u Bruxelles. No prebacivanje kompetencije bi, kako smatra Schäuble, trebalo legitimirati kroz novu funkciju predsjednika Europske komisije koju bi građani EU-a birali direktnim putem (na izborima), zatim ojačanim Europskim parlamentom i nekom vrstom gornjeg doma parlamenta po uzoru na njemački Bundesrat ili američki Senat.

No pravnik Schäuble zna da ovakvo prebacivanje kompetencija iz Berlina u Bruxelles nije u skladu s Ustavom SR Njemačke. Legitimaciju ovim promjenama može dati samo narod i to na referendumu. Tabu je time prekršen. "Ja polazim od toga da bi do referenduma moglo doći mnogo brže nego što se to još do prije koji mjesec pretpostavljalo", zaključio je njemački ministar, nekadašnji suputnik Helmuta Kohla i jedan od najvažnijih političara u procesu spajanja dviju njemačkih država u devedesetima.

Referendum i po pitanju proširenja

No njemačka kancelarka Angela Merkel dala je odmah do znanja da su pretpostavke o održavanju referenduma daleka budućnost. "U ovom trenutku ne planiramo ovakve korake. To je prije tema za sutra ili bolje reći, prekosutra", poručila je kancelarka preko svog glasnogovornika. Ona osobno nije se izjasnila po ovom pitanju. Utoliko više su ostali političari podržali Schäubleova glasna razmišljanja o referendumu. I to ne samo političari demokršćanskog tabora. Tako je početkom kolovoza Sigmar Gabriel, šef Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i mogući kandidat za kancelara na sljedećim izborima, "podgrijao" raspravu o mogućem referendumu. I on smatra da je budućnost Europske unije u pojačanom utjecaju središnjih institucija, ali je isto tako svjestan da to ne ide bez promjene Njemačkog ustava za što bi se "trebalo pitati narod". Gabriel je podršku dobio od svojih stranačkih kolega i također mogućih kandidata za kancelara Frank-Waltera Steinmeiera i Peera Steinbrücka. Podrška je stigla i od druge najveće parlamentarne oporbene stranke Zelenih. I stranka reformiranih komunista Ljevica podržava referendum, no s drugačijim motivima. Ljevica naime želi spriječiti dodatno zaduživanje građana u ime budućnosti Europske unije. S obzirom da su i Liberali, koji vladaju u koaliciji s Merkeličinom Unijom (CDU/CSU), za referendum time sve parlamentarne stranke podržavaju direktno izjašnjavanje građana po ovom važnom pitanju. Tradicionalno konzervativni bavarski CSU dapače traži održavanje referenduma i za ostala pitanja vezana uz EU, poput proširenja.

Sva državna vlast polazi od naroda

Njemački ustav

Ustav Savezne Republike Njemačke

Koja se sve pitanje trebaju rješavati putem referenduma u tomu pravnici još nisu suglasni no jedno je sigurno. Njemački ustav u sadašnjem obliku ne dozvoljava prebacivanje daljnjih ovlasti s njemačkih institucija na europske. To se posebice odnosi na Članak 20. Njemačkog ustava koji doslovno glasi "Sva državna vlast polazi od naroda". Europska državna vlast naravno više ne polazi samo od njemačkog naroda. Pitanje je u kojoj mjeri njemački političari odjednom velikodušno govore o referendum s jednim okom na sljedeću izbornu godinu. Jer u ovom trenutku je raspoloženje kad je u pitanju Europska unija među njemačkim građanima više nego hladno tako da je i ishod referenduma na kojem bi se trebalo odlučivati u korist odricanja nadležnosti u smjeru Bruxellesa, relativno izgledan.