1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

O Sloveniji bez kamera i mikrofona

U spor Hrvatske sa Slovenijom se uključio i europski povjerenik za proširenje Olli Rehn. Sinoć je obišao Ljubljanu i Zagreb i sa tamošnjim čelnicima razgovarao, što se može učiniti kako bi Slovenija odustala od blokade.

Olli Rehn, povjerenik za proširenje.

Europa želi rješenje spora Slovenije i Hrvatske - i Olli Rehn je odmah krenuo na put.

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta prihvatio je jučer rezoluciju o napretku Hrvatske u kojoj se izražava duboko žaljenje zbog slovenske blokade hrvatskih pregovora s Unijom. Pozivi Hrvatskoj i Sloveniji da svoj bilateralni granični spor riješe pred međunarodnom arbitražom, u Hrvatskoj se tumače kao svojevrsni početak Unijina pritiska na Sloveniju kako bi odustala od blokade.

Noćna diplomacija Olli Rehna

Kasno sinoć povjerenik za proširenje Europske unije Olli Rehn razgovarao je na odvojenim sastancima s predsjednikom Stipom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom, potvrdio je glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun. Rehn je u Zagreb stigao nakon posjete Ljubljani, gdje je najavio kako će hrvatskim čelnicima iznijeti Unijine prijedloge za deblokadu hrvatskih pregovora. O sadržaju nekoliko prijedloga za rješenje graničnog spora, što ih je iznio Rehn, zasad nitko ne govori. Tek je šef slovenske diplomacije Samuel Žbogar požurio reći kako Rehnov dolazak u Ljubljanu ne znači da Slovenija odustaje od blokade hrvatskih pregovora.

Ovaj ili radije onaj sporazum?

Dotle je premijer Ivo Sanader, koji ne vjeruje u slovensku blokadu ratifikacije hrvatskog članstva u NATO-u, ponovio kako ostaje na stajalištu kako su Slovenija i Hrvatska ""dvije prijateljske zemlje" koje imaju puno toga više zajedničkog "nego tih nekoliko pitanja koja nas razdvajaju". Ali i ta pitanja su rješiva, smatra Sander. Pitanje je ipak, kako: u Zagrebu misle da su možda rješiva i kroz Bledski sporazum Sanader-Janša iz 2007., odnosno kroz arbitražu. Ljubljana bi se vratila na Račan-Drnovšek sporazum, parafiran 2001., kojim bi Sloveniji pripalo 80 posto Savudrijske vale i tzv. dimnjak, kojim bi Slovenija dobila prolaz ka otvorenom moru. Protivnici toga sporazuma i tada su, a i danas tvrde kako je on neustavan te da se teritorijalnim koncesijama ne mogu graditi dobrosusjedski odnosi.

Slovenci crtaju svoje karte

Predsjednik vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta Ivo Vajgl drži kako je nakon Bledskog sporazuma sada potreban povratak na bilateralne pregovore o granici jer je svako posredovanje treće strane dugotrajno i skupo. A dok Rehn posreduje, a službena Ljubljana traži hrvatsko povlačenje ikakvih dokumenata o granici, slovenska Agencija za okoliš na svojim je službenim stranicama objavila zemljopisne karte na kojoj Savudrijska vala u potpunosti pripada Sloveniji.

Preporuka uredništva