1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

O Hrvatskoj u Bruxellesu samo bilateralno

Granični prijepor između Hrvatske i Slovenije i slovenska blokada hrvatskih pristupnih pregovora jučer (23.2.) su na sastanku Vijeća ministara EU-a bili samo tema bilateralnih razgovora šefova diplomacija članica Unije.

Javier Solana i Karel Schwarzenberg

I Solana i Schwarzenberg o Hrvatskoj su razgovarali bilateralno

Povjerenik Olli Rehn koji u iduća dva tjedna očekuje odgovor Hrvatske i Slovenije na incijativu da se granično pitanje riješi uz pomoć skupine stručnjaka koju bi predvodio bivši finski predsjednik Ahtisaari, pozdravio je današnji susret Pahora i Sanadera. Rehn smatra da je to pozitivan znak uz nadu da će to pomoći da se postignu i rezultati vezani uz europsku pomoć. Ipak, Rehn oprezno prepušta dvojici premijera da se dogovore o uvjetima uključivanja radne skupine, ukoliko uopće dođe do takvog dogovora. I Rehn je potvrdio da hrvatsko-slovenski prijepor nije bio tema - osim u bilateralnim razgovorima ministara.

EU se odlučio za Lajčakovog nasljednika

Christian Schwarz-Schilling i Miroslav Lajčak

Nakon Christian Schwarz-Schillinga i Miroslava Lajčaka, tko je slijedeći visoki predstavnik u BiH?

Od ostalih tema iz regije ministri su blizu dogovoru o nasljedniku Miroslava Lajčaka na funkciji visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. EU ima svojeg kandidata ali o tome sada treba još obavijestiti predstavnike u Vijeća za implementaciju mira koji nisu iz Europske unije, a to su SAD, Rusija i Turska. Oko Srbije ministri su razmotrili mogućnost slanja misije u Beograd koja bi utvrdila što Srbija konkretno radi na postizanju pune suradnje s Haaškim sudom. Međutim predsjednik Vijeća ministara Schwarzenberg je naglasio bi misija imala samo PR efekt, a ni glavni haaški tužitelj Brammertz nije oduševljen ovakvom europskom misijom. Ovu incijativu početkom siječnja ponudio je šef srbijanske diplomacije Jeremić. Dok dio članica Unije prihvaća prijedlog, drugi dio se još nije izjasnio. Ministri su ocijenili i razvoj stanja na Kosovu i djelovanje misije EULEX. Oko Crne Gore koja je predala zahtjev za kandidatski status, ministri su bili blizu dogovoru, no odluka će ipak biti donesena na idućem sastanku Vijeća ministara u ožujku.

Za istočno partnerstvo - Izvanredni summit u Pragu

Češki predsjednik Vaclav Klaus i premijer Mirek Topolanek

Češki predsjednik Vaclav Klaus i premijer Mirek Topolanek bit će domaćini summita o istočnom partnerstvu u Pragu

Oko istočnog partnerstva kojeg Unija nudi zemljama u europskom susjedstvu, primjerice Ukrajini, francuski ministar vanjskih poslova Kouchner je izjavio da bi u europsko istočno partnerstvo trebalo uključiti osim Ukrajine, Bjelorusije i Moldavije, te južnoakavkazskih zemalja, još Tursku i Rusiju. Zbog toga EU održava izvanredni sastanak na vrhu u svibnju u Pragu, na kojem će osim pokretanja istočnog partnerstva Unija pozvati da u određenim projektima sudjeluju i zemlje poput Rusije i Turske, ali i SAD-a, Kine i Japana. Povjerenica Ferrero-Waldner zalaže se da se zemljama istočnog partnerstva pruži veća financijska pomoć, umjesto 250 milijuna eura za svaku zemlju, povjerenica traži 600 milijuna eura. Visoki predstavnik Solana zalaže se da se u partnerstvo pozove i Bjelorusija, pa zbog toga putuje na razgovore u četvrtak (25.2.) u Minsk.

Europska unija: Veći angažman u Afganistanu

EU policajci na Blsikom istoku

EU policajci kao na Bliskom istoku tako i u Afganistanu

EU namjerava pojačano sudjelovati u civilnoj obnovi Afganistana slanjem 400 dodatnih policijskih instruktora. Također će EU u Afganistan poslati izviđačku misiju koja će ustanoviti u kojoj mjeri će Unija sudjelovati u nadgledanju i pružanju pomoći u održavanju predsjedničkih izbora u toj zemlji.

Ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Miliband, Finske Stubb i Poljske Sikorski

Ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Miliband, Finske Stubb i Poljske Sikorski (slijeva na desno) (

Poljski ministar vanjskih poslova Sikorski zatražio je od članica EU-a da osnuju fond za očuvanje spomen područja koncentracijskog logora u Auschwitzu. Poljska poziva Uniju da osnuje posebnu zakladu od koje bi Auschwitz svake godine za uzdržavanje trebao dobiti šest do sedam milijuna eura. Trenutni proračun muzeja i spomen područja ima budžet od četiri milijuna eura od kojeg polovicu izdvaja Poljska. Sikorski je upozorio na važnost očuvanja Auschwitza za buduće generacije i ukazao da je samo prošle godine bivši konc-logor posjetilo više od milijun ljudi.

Preporuka uredništva