1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

O čemu zapravo govore islandske sage?

Sage su dio Islanda kao i krajolici koje oslikavaju. Simbol su tradicije islandske kulture i pričaju priču o islandskom nasljeđu i naseljenju. Upravo one čine veliki dio nacionalnog identiteta Islanđana.

Manuskript jedne islandske sage

Manuskript jedne islandske sage

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost J. M. Coetzee iz Južoafričke Republike, indijski književnik Kiran Nagarkar kao i Amerikanac Jonathan Franzen - svi oni gaje ljubav prema islandskim sagama. Slažu se u tome da su upravo one dale su znatan doprinos svjetskoj kulturi. "Sage su nekad su činile i veliki dio slobodnog vremena islandskog stanovništva", priča Arthúr Björgvin, nekadašnji voditelj Centra islandskih saga. "Nekoć, kad je većina stanovnika na Islandu živjelo na selu i kada se živjelo u vrlo skromnim uvjetima, sage su bile ono što je ljudima uljepšavalo život. Prenosile su se iz generacije u generaciju, a određenu ulogu imale su i u svakodnevici jer su zbog svog zabavnog karaktera budile u ljudima osjećaj sreće", objašnjava književnik i prevoditelj Arthúr Björgvin Bollason.

Sage kao važan dio kulturnog identiteta

Autor Gyrdir Eliasson Ort: Island Datum: Juni 2010 Stichwort: Island

Autor Gyrdir Eliasson

I u današnje vrijeme se veliki dio Islanđana poistovjećuje s junacima iz tih priča. Možda je riječ i o "daljnjim rodbinskim vezama". Naime, procjenjuje se da je tijekom 1.100 godina, na Islandu živjelo sveukupno svega jedan milijun ljudi. Pa ako se uzme u obzir ova doista mala brojka, navedena pretpostavka možda i nije tako nevjerojatna. "Osim toga, kada govorimo o značaju saga za naš narod uopće, možemo se prisjetiti riječi našeg bivšeg predsjednika, koji je rekao da su nas sage formirale i da su one dio našeg nacionalnog identiteta", rekao je Bollasano.

No, u čemu je konkretno književna vrijednost saga? Islandski pjesnik i 1998. godine preminuli dobitnik Nobela za književnost, Halldor Laxness, primjerice cijeni skroman i fin jezik ove stilske vrste. "Najobrazovaniji čovjek u zemlji će pronaći jednaku radost u sagama kao i obični zemljoradnik ili ribar. U sagama ne postoje klasne razlike. Svi imaju pravo uživati u njima", ističe Laxness.

Sukobi zbog ljubavi i preljuba

Srednjevjekovne sage inspiriraju i moderne autore.

Srednjevjekovne sage inspiriraju i moderne autore.

Što se tiče same povijesti saga možemo reći da prve zapisane datiraju iz 13. i 14. stoljeća. Sage tog vremena govore o povijesti stvaranja Islanda, o razdoblju između 9. i 10. stoljeća kad su se preci današnjih stanovnika počeli ovdje doseljavati, uglavnom iz Norveške. To vrijeme i nije bilo najmirnije. "Seljaci su se znali i potući, pa su i glavne teme u sagama bili sukobi", izjavio je nekoć jedan od proučavatelja saga. Klaus Böldl, profesor skandinavske književnost daje detaljniji prikaz tog vremena: "Glavni razlog sukobima bile su osvete između obitelji koje su vodile rat zbog imovine ili preljuba. Likovi bi u sagama do rješenja dolazili prema točno određenim načelima i pravilima koja bi naposljetku donijelo uvijek mir i pomirenje", govori Böldl. Jedna od najpoznatijih saga je ona o Njálu. Ona govori o tome na koji način razum i pravda mogu prekinuti krvnu osvetu. "Autori saga u 13. stoljeću su na taj način slijedili jedan cilj: prikazati da je društvo sposobno živjeti i u dobrim međuljudskim odnosima, iako njime ne vladaju niti kraljevi ili niti plemstvo", dodaje Böldl.

Sage inspiriraju i danas

Krajolici su inspirirali nekoć a to čine i danas

Krajolici su inspirirali nekoć a to čine i danas

Veliko bogatstvo saga inspirira i sadašnje islandske autore kao primjerice i Einara Karasona, čiji nas roman " Pomirenje i ozlojeđenost" vraća u srednjovjekovno doba. Kratke priče i novi romani autora Gyrđira Elíassona, dobitnika Književne nagrade nordijskog vijeća, koji se proslavio svojim surealističnim djelom: "Vjeverica na putovanju" karakterizira zaigranost i poletnost, a nezaobilaznan je i val romana poput " 101 Reykjavik", koje je 90-ih začeo autor Hallgrímur Helgason koje karakterizira određena "gradska drskost" njihovih likova.

Autor: Gabriela Schaaf, Nadine Wojcik / Doroteja Jaković

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva