1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

O čemu će šefovi država i vlada debatirati na summitu

Zaštita klime, državni fondovi, financijska kriza – ovo teme proljetnog sastanka na vrhu koje ne mogu biti teže. Gdje su glavni problemi, koja je zemlja zainteresirana za što i zašto ponovno sve ovisi o Berlinu i Parizu.

default

Proljetni sastanak na vrhu posvećen je gospodarskim temama

Francusko-njemački odnosi imali su i svoje bolje faze nego proteklih nekoliko tjedana. Krajem veljače francuski predsjednik Nicolas Sarkozy kratkoročno je otkazao sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Kratko nakon toga susret je otkazala i francuska ministrica financija Christine Lagarde svojem njemačkom kolegi Peeru Steinbrucku. No samo nekoliko dana prije sasatanka na vrhu Europske unije Berlin i Parizu su barem na prvi pogled demonstrirali jedinstvo. Tako su se Merkel i Sarkozy samo par dana prije summita dogovorili oko prijedloga politike prema Sredozemlju. Ova tema se nalazi na denvnom temu i u Bruxellesu.

Deutschland Frankreich Nikolas Sarkozy bei Angela Merkel in Schloss Meseberg

Francusko-njemački dvojac Sarkozy i Merkel

Hoće li EU spasiti klimu?

EU to namjerava, barem se trudi. U siječnju je Europska komisija po prvi puta predstavila konkretne ciljeve kako bi Europljani mogli ostvariti svoje “4-puta-20-ciljeve”, a to znači, smanjenje ugljičnog dikosida za 20 posto i povečanje udjela alternativnih energija za 20 posto do 2020. godine. Među ostalim briselski birokrati namjeravaju znatno pooštriti trgovinu sa cetrifikatima ispušnih plinova, što bi posebebno opteretilo industriju. 27 zemalja članica trebalo bi to potvrditi, ali da li će se to zaista dogoditi, je otvoreno. Njemačka primjerice želi iznimke za industrijske grane koje troše mnogo energije. Istočne Europljane smetaju briselski planovi da je polazni datum obračunavanja ispušnjih plinova 2005. godina. Oni bi radije 1990. godinu, jer se znatno smanjio volumen ispušnih plinova u godinama nakon toga, zbog raspada socijalističkih industrija.

Autoverkehr Auspuff Abgase

Kako do manje ugljičnog dioksida?

Smiju li njemački automobili ispuštati više ugljičnog dioksida?

Berlin kaže da, a Pariz ne. Već mjesecima se vodi prijepor između Europske komisije i njemačke savezne vlade oko planiranog graničnog iznosa ugljičnog dioksida za automobile. Komisija želi ograničiti količinu ugljičnog dioksida na prosječno 120 grama na kilometar. To se odnosi prije svega na njemačke proizvođače automobila tipa BMW, Mercedes, Porsche ili Audi čiji autromobili snažnije opterečuju prirodu nego mala vozila. Stoga Berlin traži strožije granične vrijednosti za mala vozila – što naravno ne veseli Pariz. Na koncu Citroën, Renault ili Peugeot proizvode većinu svojih vozila upravo u tom segmentu.

Smiju li Singapur, Kina ili Emirati kupiti europske tvrtke?

Dok državni fondovi iz Kine, Singapura ili arapskih zemalja već uvelike opskrbljuju američke kompanije sa svježim kapitalom, u Europi se o tome vodi još uvijek samo žestoka rasprava i propitkuje: Smiju li oni to? Prije svega u Njemačkoj vlada velika zabrinutost da bi autoritarne države sa svojim fondovima teškim nekoliko milijardi eura mogli kupiti poduzeća i povući tehničko znanje ili podatke o sigurnosti. Europska komisija predlaže uspostavu kodeksa o ponašanju: strani državni fondovi dobili bi poticaj da objave svoje strateške interese, ako žele ulagati u europske tvrtke. Međutim, da li je to dovoljno zemljma članicama Europske unije? Koliko je ozbiljna situacija oko ove teme u Francuskoj i Njemačkoj pokazuju i aktualna nastojanja da se tvrtka EADS zaštiti od mogućeg stranog preuzimanja.

Deutschland USA Banken Immobilienkrise Börse in Frankfurt

Burza u Frankfurtu

Tko kontrolira financijski svijet?

Zbog Hedge-Fondova i krize banaka Europska unija već mjesecima raspravlja o snažnijem reguliranju financijskih tržišta. U svojim zahtjevima za “većom transparentnošću” Bruxelles i zemlje članice su složne oko toga - međutim što to konkretno znači, često ostaje nejasno. Ministri financija teže da se za banke odrede strožije konktrole bilanci i veći standardi likvidnosti. Rating agenture bi trebale biti transparentnije u procjenjivanju proizvoda. Međutim stvaranje super ustanove koja bi nadgledala financije odbacuju posebice Berlin i London, a na tu liniju se sada prebacio i predsjednik Europske komisije Barroso.

Treba li elektronskim koncernima oduzeti imovinu?

Berlin i Pariz protiv Bruxellesa – ukratko rečeno, tako izgleda odnos snaga kada je u pitanju opskrba električnom energijom. Europska komisija želi “razbiti” elektronske koncerne kao što su RWE ili EdF kako bi podijelila imovinu proizvođača električne energije od vlasnika mreže. Premda i Njemačka i Francuska govore o podjeli ipak oni teže mekšem rješenju: proizvodnju i podjelu bi se razdvojili samo iz “organizacijskih” razloga. Osam članice podržavaju njemačko-francuski prijedlog. U Bruxellesu Merkel i Sarkozy žele pridobniti još nekoliko saveznika. No da li će Pariz i Berlin moći održati svoje pozicije, i to je upitno, nakon što je tvrtka Eon pristala na nježno razbijanje nakon briselskog pritiska.

Nicolas Sarkozy im Mittelmeer

Nicolas Sarkozy u Sredozemlju

Gdje je Sredozemlje?

Mediteranska unija je omiljeni projekt Nicolasa Sarkozyja. Francuski predsjednik planira osnovati savez država kao paralelnu organizaciju pored Europske unije. Utjecaj Francuske na južnu Europu i zemlje Magreba time bi ojačao – dok bi zemlje članice koje se ne nalaze na prostoru Sredozemlja ostale izvan tog projekta. Međutim, ništa od toga. Angela Merkel se uspješno kod Sarkozyja izborila da Mediteransku uniju otvori za sve zemlje članice – i tako su Francuzi ovaj plan morali predstaviti kao «zajednički projekt». Sredozemlje time seže od Soluna do Stockholma. Stoga u Bruxellesu Merkel i Sarkozy predstavljaju svoju ideju drugim šefovima država i vlada zemalja članica.