1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

NVO tvrde: Hrvatska (još) nespremna za EU

Desetak ne-vladinih udruga smatra kako Hrvatska nije spremna za zatvaranje poglavlja 23 o temeljnim ljudskim pravima, a samim time ni za zaključenje pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji.

default

Preperke na putu

Na poticaj Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, desetak građanskih udruga, koje se bave ljudskim pravima, na 20 su stranica navele stanje na području temeljnih ljudskih i političkih prava, zaštite manjina i procesuiranja ratnih zločina. Uz to su ponudili i konkretna rješenja, npr. da se olakša raspisivanje referenduma, da se povjerenstvo koje će provoditi Zakon o sprječavanju sukoba interesa bira konsenzusom ili dvotrećinskom većinom zastupnika, da se izvan snage stavi Zakon o igralištima za golf jer ide na ruku određenim interesnim skupinama,...itd.

Transparentnost financiranja političkih stranaka, napose izbornih kampanja, za Dragana Zelića iz udruge GONG (Građani organizirano nadgledaju glasovanje) preduvjet je za poštene izbore. „Borba protiv korupcije bit će priča za malu djecu, ukoliko ne budemo imali učinkovit nadzor financiranja izbornih kampanja. To ćemo imati već prilike vidjeti na slijedećim parlamentarnim izborima.“, kazao je Zelić.

Slaba pravna zaštita

Vesna Teršelič

Vesna Teršelič

Promjene su nužne i što se tiče obitelji, čiji su članovi žrtve ratnih zločina. Jer, kako ističe Vesna Teršelić iz Documente, te obitelji ne mogu izdržati financijski teret ostvarenja svojih prava. „Ono što Vlada treba napraviti je odluka, kojom se otpisuju parnični troškovi, jer u njihovim slučajevima niti su provedeni kazneni postupci za ratni zločin niti su na bilo koji način obeštećeni.“, smatra Teršelić. Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e. (Budi aktivna – budi emancipirana) posebno je istaknula da „80 posto građana, koji nemaju novca za odvjetnika i ne mogu putem ovog zakona ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć.“

Usprkos svim primjedbama, ne-vladine su udruge uvjerene kako hrvatska Vlada i Sabor do sredine lipnja 2011. mogu provesti zakonodavne, a posebice provedbene mjere što ih predlažu, osobito ako ta pitanja prepoznaju kao političke prioritete.

Poruka za Bruxelles

Banski dvori

Hoće li Vlada reagirati

Ne-vladine udruge svoje su zajedničko mišljenje o (ne)spremnosti Hrvatske na zatvaranje pregovora u odnosu na pravosuđe i temeljna ljudska prava dostavile Delegaciji Europske komisije u Hrvatskoj, članovima Europskog parlamenta te veleposlanstvima i parlamentarnim odborima za vanjsku politiku članica Europske unije. Od Vlade i Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om, udruge očekuju da javnosti što prije podastru izvještaj o provedbi mjerila za zatvaranje pregovora u Poglavlju 23, upućeno Europskoj komisiji 10. veljače 2011. godine. Jer, kako ističu u priopćenju, „smatramo da u nekim ključnim mjerilima nedostaju dokazi postojanja iskrene političke volje da reformske inicijative rezultiraju opipljivim poboljšanjima svakodnevnih života hrvatskih građana i građanki.“

Udruge traže i objavu svih pregovaračkih stajališta „čiji status tajnosti nema opravdanja, posebice u finalnoj fazi pregovora.“, navodi se u obraćanju javnosti. I zaključuje – „Ostajemo ustrajni u detaljnom izvješćivanju o specifičnim pitanjima vezanima za reformu pravosuđa, sprečavanju i borbi protiv korupcije, zaštiti ljudskih i političkih prava, te pravima nacionalnih manjina i povratnika, kao i procesuiranja ratnih zločina, uključujući suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu.

A što ako odgovor Vlade, Sabora i pravosudnih tijela ne bude na tragu njihovih zahtjeva? Desetak ne-vidnih udruga dat će negativnu ocjenu o spremnosti Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Istodobno, iz neimenovanih diplomatskih izvora hrvatski mediji saznaju kako će Hrvatska dobiti pozitivnu ocjenu za dosad učinjeno na približavanju Uniji, a iz američkih se izvora čuje da Hrvatska ima potporu SAD-a za članstvo u EU jer je puno učinjeno na normalizaciji odnosa u regiji, borbi protiv korupcije te doprinosu hrvatske vojske NATO-vim aktivnostima.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva