1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

„Numen / For Use – Od namještaja do kazališta i natrag“

Kada se radi o oblikovanju grafičkih rješenja, hrvatski dizajneri bilježe međunarodne uspjehe, no na području industrijskog i produkt dizajna situacija je drugačija. Jedan od rijetkih izuzetaka je studio Numen / For Use.

Instalacija studija Numen

Numen/For Use uspješno povezuje umjetnost i dizajn

Rješenja koja su osmislili Sven Jonke i Nikola Radeljković, te njihov austrijski kolega Christopher Katzler proizvode mnoge ugledne tvrtke poput Capellinija, Magisa, Zanotte ili Interlübkea, a posljednje četiri godine bave se i stvaranjem scenografija za kazališne predstave redatelja Tomaža Pandura i Aleksandra Popovskog. Numen / For Use su i aktualni dobitnici godišnje nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) u čijem su sjedištu ovih dana (28.5.09.) postavili i izložbu idejnog rješenja kazališne scenografije za – za sada – nepoznatu predstavu.

Rad na instalaciji

Instalacija u nastajanju

Uspješna kombinacija različitih razina djelovanja

Kartonske tube i kilometri ljepljive trake, koji oblikuju poluprozirnu mrežu iz koje bi mogao ispuzati kakav gigantski pauk, pretvorili su HDD-ovu galeriju u scenu još nepostojeće predstave. Naizgled jednostavna, no vizualno vrlo efektna instalacija dizajnerskom timu Numen - tim imenom, naime, potpisuju projekte koji naginju umjetničkom izričaju – poslužila je kao poligon za istraživanje niza odnosa: redatelja i scenografa, dizajnera i galerije, dizajnerskog procesa i artefakta. „Isprovocirala nas je situacija u kojoj je stvaranje scenografije zapravo samo servisna usluga koja je u službi teksta i režije. Željeli smo to dovesti u pitanje i obrnuti proces, dakle smisliti scenografske ideje koje bi potaknule redatelja da nađe tekst i osmisli koncept,“ objašnjava Sven Jonke.

Austrijski dizajner Christopher Katzler

Austrijski dizajner Christopher Katzler surađuje sa studijem Numen/For Use

On dodaje da ih je na takav eksperiment nagnala suradnja sa slovenskim redateljem Pandurom, s kojim rade još od postavljanja Danteovog „Pakla“ u Madridu 2005. godine. Iz tog je projekta, pak, kasnije nastala i svjetlosna instalacija Numen Light, koja je također naišla na odličan međunarodni prijem, što pokazuje koliko uspješno ta dizajnerska ekipa kombinira različite razine djelovanja.

Problemi počinju s realizacijom ideja

Osnovni segment njihova rada ipak su industrijska dizajnerska rješenja namještaja koja potpisuju imenom For Use. Većinu poslova rade za strane naručitelje, no linija namještaja Element bila je ostvarena u suradnji s malim hrvatskim tvrtkama, ali uz puno uloženoga vremena i truda. Zato Jonke komentira da industrijski dizajner u Hrvatskoj zapravo nema posla, odnosno mora ga sam pronaći jer industrijska je proizvodnja na niskim granama: „Zbog toga smo mi prvo morali otići u Italiju tražiti poslove, pa smo stvarali svoju produkciju u Hrvatskoj, a poslije je došao kazališni angažman.“

Sven Jonke

Jonke: "Scenografska ideja koja treba potaknuti redatelja"

Njihov prvi veliki domaći projekt namještaja Modul bio je tako ugašen zbog nesposobnosti i nezainteresiranosti tvornice za nastavak suradnje, a s problemima su se susreli i sudjelujući u projektu nove splitske Rive za koju su među ostalim oblikovali i stolce, koje su i povod aktualnoj izložbi budući da su za njih dobili spomenutu nagradu HDD-a. Nikola Radeljković prisjeća se kako je cijeli projekt Rive od početka kontroverzan tako da je percepcija javnosti je bila predodređena bez obzira na rezultat: „Stolica je bila samo šlag koji je došao na vrh - to je jedan od tipičnih hrvatskih paradoksa: u redu je imati ratan stolice kakve nalazimo svugdje u svijetu, a stolicu specifičnog dizajna koji ima svjetsku premijeru kod nas ne želimo.“

„Gerliski pristup“ plasmanu ideja

Nikola Radeljković

Radeljković: "Samo jedan od tipično hrvatskih paradoksa"

Na dizajnerskoj su sceni aktivni više od 10 godina, no od samih je početaka radni proces tima Numen / For Use obilježavao gerilski pristup – od obilaska sajmova i kucanja na vrata potencijalnim naručiteljima do osmišljavanja namještaja za male domaće tvrtke bez naknade. Od tog gerilskog način rada – tvrde oni – nikada neće, niti žele pobjeći: „Promijenilo se, doduše, to da smo se u jednom trenutku počeli baviti algoritmima koji su nam definirali rad - tijekom zadnjih godina, pogotovo kroz kazališno djelovanje, radimo puno slobodnije, nismo opterećeni oštrim pravilima kada radimo.“

Činjenica da većina industrijskih proizvoda koji se masovno prodaju dolaze iz Indije i Kine također ih ne opterećuje jer - kako zaključuje Radeljković - i dalje će dolaziti iz kruga zemalja u razvoju s jeftinom radnom snagom, dok će u Europi - koja je kolijevka dizajna - i dizajneri i industrija sve više raditi na inovativnim eksperimentalnim projektima koji će kroz neki mutirane oblike doživjeti komercijalizaciju.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva