1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Nuklearno oružje sve opasnije

Nuklearne sile već godinama nastoje modernizirati svoje arsenale atomskog oružja. Iako je broj nuklearnih bojevih glava na svijetu smanjen, kvaliteta tog oružja se povećava, prenose stručnjaci SIPRI-ja.

Broj nuklearnih bojevih glava se smanjuje, ali na svijet bez atomskog oružja – o kojem je govorio američki predsjednik Barack Obama po stupanju na funkciju – morat ćemo još dugo čekati. To je zaključak godišnjeg izvještaja štokholmskog međunarodnog instituta za mir SIPRI u kojem su detaljno nabrojane investicije u modernizaciju atomskog oružja. „Na svijetu su atomski arsenali reducirani, ali i modernizirani“, kaže šef istraživanja Shannon Kile za DW.

Prema izvještaju SIPRI-ja, početkom 2015. je na svijetu bilo 15.850 nuklearnih bojevih glava u devet zemalja: SAD-u, Rusiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Kini, Indiji, Pakistanu, Izraelu i Sjevernoj Koreji. To je oko 500 komada manje nego 2014. SAD i Rusija su, naime, „pročistile“ svoja skladišta uklonivši zastarjelo atomsko oružje. Te dvije zemlje istovremeno provode skupe investicijske programe modernizacije nosećih raketa i bojevih glava.

Atomske sile i broj njihovih bojevih glava 2015.

Atomske sile i broj njihovih bojevih glava 2015.

Početak utrke u naoružavanju?

Kina također ulaže mnogo novca u modernizaciju svog atomskog oružja. Prema navodima SIPRI-ja u toj državi se broj takvog oružja u odnosu na prošlu godinu povećao s 250 na 260. Shannon Kile još više razloga za zabrinutost vidi u Južnoj Aziji gdje Indija i Pakistan povećavaju svoja skladišta. Oba suparnika su poboljšala tehnologiju proizvodnje materijala za nuklearno oružje, tako da će se njihovi arsenali „tijekom idućih deset do petnaest godina udvostručiti ili čak utrostručiti“. A to stvara strah od nove utrke u naoružavanju u toj regiji i povećava opasnost od upotrebe nuklearnih bojevih glava u vojnim sukobima u Aziji.

Oliver Meier

Oliver Meier

„Ne radi se samo o utrci između Indije i Pakistana“, smatra Oliver Meier, stručnjak berlinske Zaklade za znanost i politiku (SWP). „I Kina je dio jednadžbe tako da ovdje imamo posla s trojnim naoružavanjem. A to je novo.“

Indija i Pakistan do sada nisu potpisali Ugovor o neširenju nuklearnog oružja u kojem je jedan od najvažnijih ciljeva – razoružanje. Zbog toga bi, kaže Meier, međunarodna zajednica morala izvršiti pritisak na te države kako bi „nastao dijalog o uspostavljanju povjerenja i bila omogućena veća transparentnost u pogledu zaliha atomskog oružja“.

Rusija i Zapad

Pored regionalnih aspekata utrke u naoružavanju u Južnoj Aziji, stručnjaci SIPRI-ja za sigurnost su se bavili i posljedicama ukrajinske krize. Ruska aneksija Krima u ožujku 2014. i pobuna separatista na istoku Ukrajine doveli su do najvećih smetnji u odnosima Moskve i Zapada od kraja Hladnog rata. „Kriza u Ukrajini će se svakako odraziti na nuklearnu politiku Moskve“, prognozira Meier – „Rusija ponovo pridaje veliku važnost atomskom oružju, pa i onom kratkog dometa, stacioniranom u Europi.“

Početkom ove godine ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio da je za vrijeme krimske krize bio spreman upotrijebiti atomsko oružje – i tako je izazvao veliku poviku NATO-a. Rusija i SAD su se posljednjih godina međusobno optuživali za kršenje ugovora o kontroli oružja.

Prema istraživanju SIPRI-ja Rusija je od početka 2014. smanjila broj svojih nuklearnih bojevih glava s 8.000 na 7.500 – SAD sa 7.300 na 7.260. U godišnjem izvještaju se navodi i da brzina kojom se to čini sada opada. „Iskreno rečeno, budućnost, kada je riječ o mogućnostima smanjenja nuklearnih arsenala, ne izgleda baš ružičasto“, kaže Shannon Kile: „Ako se uopće nešto dogodi, bit će to stacioniranje atomskog oružja srednjeg dometa i veličine - u Europi.“

Giorgio Franceschini

Giorgio Franceschini

Pouka ukrajinske krize

O jednoj još dalekosežnijoj posljedici ukrajinske krize govori Giorgio Franceschini iz hesenske Zaklade za istraživanje mira i sukoba iz Frankfurta. On ukazuje na događaje poslije raspada Sovjetskog Saveza. Tada je Kijev, u zamjenu za sigurnosna jamstva Rusije, SAD-a i Velike Britanije, odlučio da gotovo 4.000 komada nuklearnog oružja prepusti Moskvi. Ovaj stručnjak spominje i Iran: ta zemlja trenutno pregovara o svom nuklearnom programu s Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Kinom, Rusijom i SAD-om. „Što da misli iransko vodstvo“, brine se Franceschini: „Ukrajina je 1994. bila treća po snazi nuklearna sila na svijetu. Poslije toga, Kijev je svoje oružje predao Rusiji. A danas? Pogledajte kakva je situacija u toj zemlji...“

Preporuka uredništva