1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nužno suočavanje s komunističkom prošlošću

U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe danas se povela rasprava o potrebi međunarodne osude zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi. Očekuje se i prihvaćanje posebne rezolucije, koju će, prema najavama, hrvatsko izaslanstvo podržati.

Milijuni su završili u gulazima - tko će to osuditi?

Milijuni su završili u gulazima - tko će to osuditi?

Zahtjev je obrazložio predstavnik Europske pučke stranke, Šveđanin Göran Lindblad, koji u svom izvješću napominje kako je teško razumjeti da do sada nije bilo nikakve ozbiljne i dublje rasprave o ideologiji koja je počivala na proširenom teroru, masovnom kršenju ljudskih prava, smrti milijuna ljudi i bijedi cijelih nacija. «Dok je drugi totalitarni režim 20. stoljeća, naime nacizam, istražen, međunarodno osuđen, a počinitelji izvedeni pred sud, slični zločini počinjeni u ime komunizma nisu ni istraženi, niti su doživjeli bilo kakvu međunarodu osudu» naglašava Lindblad.

Iz Hrvatske stižu amandmani

Hrvatsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, prema najavama, podržat će rezoluciju kojom se osuđuju zločini komunističkih režima. Neven Mimica iz SDP-a i Milorad Pupovac iz SDSS-a najavili su, doduše, amandmane na rezoluciju, želeći naglasiti kako sve komunističke partije nisu bile iste, jer su mnoge u svojim državama pridonijele uvođenju demokracije. SDP je početkom 90-tih, podsjetimo, osudio komunističke zločine te se ispričao građanima za sve što je u ime klasne borbe i dikature proleterijata činjeno.

Tvrtko Jakovina, profesor novije povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu smatra kako ta rezolucija Vijeća Europe, kao i druge rezolucije što ih donosi to europsko tijelo ili nacionalni parlamenti, neće imati neko posebno značenje jer su - politički obojene. Zbog toga profesor Jakovina predlaže: "Ako se već vlade svih europskih zemalja, osim Bjelorusije, žele time baviti, neka onda formiraju komisije povjesničara, odnosno neka nam otvore arhivsku građu. Neka omoguće da svi povjesničari, iz svih europskih zemalja koji su zainteresirani ili ako u arhivima tih zemalja postoji relevantna povijesna građa, da nam dopuste da mi tamo odemo i da napravimo istraživanje. I da vidimo, konačno, ne samo za zločine komunizma nego i sva ostala razdoblja, sve ostale probleme, što je to zapravo bilo."

Opasne tendencije

Profesor Jakovina drži da rezolucija neće izjednačiti nacizam i komunizam, ali i upozorava na neke opasne tendencije u Hrvatskoj: "Jer je to naprosto nemoguće. Pa, konačno, logika te ustanove - Vijeća Europe - je upravo logika svijeta koji je nastao na temeljima pobjede u Drugom svjetskom ratu. Ali nameću se teme koje u društvu više nisu dominantne. Nama ne prijeti nikakva opasnost od restauracije komunizma. Mi doista imamo problem sa koketiranjem s neonacističkim i fašističkim idelogijama."

Rezolucija ili neki drugi dokument, koji govore o fašizmu i komunizmu u Europi, neće promijeniti društvenu svijest u Hrvatskoj koja je, ističe povjesničar Dušan Bilandžić, nakon 1990. obnovila polarizacije iz Drugog svjetskog rata. Jer, dok jedni glorificiraju komunizam i socijalizam, drugi ga osuđuju. Za jedne je Josip Broz Tito najveći Hrvat svih vremena, za druge zločinac. Oni koji osuđuju komunizam čine to, pojašnjava Bilandžić, jer su se komunisti pobunili i četiri godine borili protiv NDH, ustaško-kvislinške tvorevine: "Da su krivi za Bleibourg i Goli otok, da su držali Hrvatsku u jugo-komunističkom paklu od 45. do 90. i tako dalje."

Da nije bilo antifašizma Hrvatske ne bi bilo

Bilandžić navodi poziciju antifašista: "Da nismo mi krenuli u borbu protiv fašizma i nacizma, da je Hrvatska, dakle, ostala uglavnom onakva kakva je bila - proustaška, danas Hrvatske ne bi bilo. Jer bi bila osuđena gore od Njemačke. Drugo, što je važnije, obnovila bi se Kraljevina Jugoslavija. Ta Kraljevina Jugoslavija, dakle četnici Draže Mihajlovića, bi Hrvatsku okupirali i ta bi okupacija, po njihovim dokumentima, trajala najmanje 20 godina. Hrvatski komunizam je zaslužan zato što je izveo industrijsku revoluciju, doveo Hrvatsku u rang srednje razvijenih industrijskih zemalja Europe, osigirao konfederalni Ustav 1974. godine, na osnovu kojega je Hrvatska dobila samostalnost. Prema tome, ova druga strana tvrdi, da je ona zapravo spasila Hrvatsku."

U hrvatskom Ustavu definira se da je osnova hrvatske državnosti i suverenosti raskid s komunističkim nasljeđem, podsjeća predsjednik Sabora Vladimir Šeks. Smatra kako neće biti dovoljno da se rezolucijom Vijeća Europe, što su je inicirale pučke stranke čiji je HDZ član, osudi komunizam, nego bi njegovim žrtavma trebalo dati određenu zadovoljštinu: "Satisfakciju, znači da zločini koje su počinili ideolozi, nalogodavci komunističke doktrine budu izvedeni, pa makar kada, pred lice pravde."

Povjesničar Bilandžić ne vjeruje da, zbog ideoloških podjela u hrvatskom društvu, ikakve rezolucije mogu biti djelotvorne: "I što tu može napraviti bilo koja rezolucija da popravi ovo stanje? To se stanje ne može popraviti. Ono će trajati, ne znam koliko, i ono će se valjda ugasiti kad generacije iz Drugog svjetskog rata umru. I njihovo potomstvo čak ode."

Sporenja će se, dakle, nastaviti.

  • Datum 25.01.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZEf
  • Datum 25.01.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZEf