1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nužna reforma UN-ove komisije za ljudska prava

UN-ovo povjerenstvo za ljudska prava središnje je tijelo Svjetske organizacije osnovano prije više od pedeset godina s osnovnom zadaćom da kontrolira i potiče poštivanje ljudskih prava u svijetu. U Ženevi danas počinje redovita godišnja konferencija na kojoj će se Komisija morati pozabaviti samom sobom – jer sve je manje sposobna ispuniti svoju osnovnu zadaću.

default

Naime, u tom tijelu sjede 53 zemlje, među kojima su Sudan, Kina, Zimbabve, Rusija i Nepal, zemlje u kojima je poštivanje ljudskih prava više nego dvojbeno.

Posljednjih su se godina ove zemlje počele sustavno međusobno štititi tako da rezolucije koje bi osudile zbivanja u Čečeniji, Kini ili nekoj drugoj zemlji nemaju više nikakve šanse. «Mehanizam UN-komisije za ljudska prava je trom. Neki su se dijelovi procedure izlizali i reforma je hitno potrebna, smatra Tom Koenigs, opunomoćenik njemačke vlade za ljudska prava. »Sadašnja je sjednica test vjerodostojnosti ove komisije, smatra Kenneth Roth, direktor «Human Rights Watcha»: «Sasvim je jasno da je jedan od njezinih glavnih problema činjenica da se mnogi njezini članovi ne angažiraju za ciljeve i svrhu te komisije, nego za to da potkopaju svaki ozbiljni rad za ljudska prava».

U usporedbi s njima otpor zemalja koje se zauzimaju za ljudska prava slabo je organiziran. Europa je voljna, ali zbog brojnih mišljenja je preslaba. Osim toga Europskoj se uniji zbog bliskosti sa Sjedinjenim Državama predbacuje dvostruki moral, a organizacije za zaštitu ljudskih prava sve više kritiziraju upravo ulogu SAD-a: «Ne sada da je američka vlada najgora kršiteljica ljudskih prava na svijetu, ali je jedna od najutjecajnijih. Sustavno posezanje za mučenjem i zlostavljanjem daje negativan primjer. To potkopava međunarodne standarde. I kada mi kao «Human Rights Watch» kritiziramo vlade, stalno dobijamo odgovor, a što radi SAD?» naglašava Roth. Na taj način i u samom UN-ovom povjerenstvu za ljudska prava teme kao što su američki zatočenički logor na Guantanamu, potlačivanje oporbenjaka u Kini ili ruska politika prema Čečeniji ostaju nedorečene, bez rezolucija, koje ipak imaju svoju težinu. «To je instrument koji delegitimira povrede ljudskih prava, kao i vlade koje krše ljudska prava, koji u znatnoj mjeri daje i poruku njihovim vlastitim građanima. Za neke je to snažan argument, za neke nešto manji, no dugoročno rezolucije ipak imaju svoj značaj, ističe Tom Koenig.