Nužna uravnotežena politika prema Kurdima

Žrtve napada su nedužni domaći stanovnici i strani turisti. Izbor ciljeva jasno pokazuje da je namjera ekstremista nanijeti štetu upravo turizmu, koji je s 20 milijuna gostiju prošle godine bio najveći izvor deviza za tursku državu. Kurdski ekstremisti i islamski atentatori samoubojice očito imaju istu taktiku: stvaranje nesigurnosti i panike u javnosti, polariziranje društva, nanošenje gospodarske štete te, naravno, slabljenje demokracije i pravne države.
Ukoliko turske vlasti žele onemogućiti ostvarenje tih ciljeva, na najnovije terorističke napade moraju reagirati trezveno. Jer, tretiranje svih Kurda kao ekstremiste, ishitrena primjena vojne sile u kurdskim područjima te policijski i sudski postupci protiv oporbenih intelektualaca do sada nisu urodili plodom, a sigurno neće ni ubuduće. Država koja se želi uključiti u uniju demokratske Europe mora biti tolerantna prema kritičkim glasovima u svojim redovima.
Turska mora uspostaviti ravnotežu između oštrih mjera protiv terorizma i državnog razuma. Istovremeno s odlučnim pravnim koracima protiv zabranjene Kurdske radničke stranke moraju uslijediti i nužne reforme u zabačenim područjima Anatolije. Ondje, naime, kurdski zemljoposjednici imaju vlast u svojim rukama i iskorištavaju siromašne Kurde kao kmetove. Jer, teroristi posvuda u svijetu podmladak regrutiraju upravo među mladim ljudima bez obrazovanja, posla i budućnosti. Takvih je u Turskoj mnogo – u područjima pretežno naseljenim Kurdima stopa nezaposlenosti iznosi i do 70 posto. U takvom okruženju stasaju ljudi kod kojih je narušeno povjerenje u državu pa spas traže u ilegalnim ekstremističkim skupinama.