1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

'NSA neće ograničiti svoje djelovanje'

Uskoro počinje dijalog između SAD-a i Njemačke u kojem bi se trebali pronaći odgovori na masovno špijuniranje koje provodi američka tajna služba NSA. Što se stvarno može očekivati od tog dijaloga?

Na pitanje kako ocjenjuje dosadašnji utjecaj Nijemaca u raspravi o Nacionalnoj sigurnosnoj agenciji (NSA) u Sjedinjenim Američkim Državama, Alec Ross, koji je četiri godine bio glavni savjetnik Hillary Clinton za internetsku diplomaciju i digitalne inovacije, kratko odgovara: "Utjecaj je mali." Jer, za raspravu o prisluškivanju koje je masovno provodila američka tajna služba NSA glas jedne nacije i nema neku težinu. Drugačije bi bilo kada bi o tome progovorila čitava Europa. Unatoč tome, Ross smatra da je dijalog SAD-a i Njemačke, koji će se o toj temi održati 26. i 27. lipnja u Berlinu, korak u pravom smjeru. On kao "važan znak" vidi i činjenicu da će u dijalogu sudjelovati i John Podesta, nekadašnji šef štaba Bijele kuće i današnji Obamin povjerenik za zaštitu podataka.

I Dirku Brengelmannu, zaduženom za cyber-vanjsku politiku u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, koji će također sudjelovati u tom tzv. cyber-dijalogu, jasno je na kakve se sve poteškoće može naići u raspravi o NSA-u. Ipak Brengelmann ne želi omalovažiti njemački glas. Jer nakon svega, i u američkom Kongresu se sada vodi rasprava o zaštiti podataka i pronalaženju ravnoteže između slobode i sigurnosti. I upravo tu bi Njemačka mogla doprinjeti svojim viđenjem stvari, smatra Brengelmann. On ističe kako SAD zna da je Njemačkoj ova rasprava vrlo važna te da je i u njemačkom parlamentu u međuvremenu osnovan posebni Istražni odbor koji se bavi radom tajnih službi. Nacionalna rasprava o toj temi sada je dospjela tamo gdje zapravo pripada - u parlament, naglašava Brengelmann.

Poželjni daljnji sastanci

Dirk Brengelmann

Dirk Brengelmann

Brengelmann kaže da bi se u okviru cyber-dijaloga trebao održati čitav niz sastanaka. Na početku će se raspravljati o temama kao što su baze podataka, gospodarski potencijali i međunarodna suradnja u internetu. On je izvjestio kako se očekuje da će se obje strane dogovoriti oko dvije, tri teme koje će potom produbiti na daljnjim susretima.

Brengelmann je također rekao da se nakon prvog sastanka ne treba očekivati zajedničko priopćenje za javnost. Istodobno je podsjetio da se sa SAD-om već i na drugim razinama pregovara o pitanjima interneta. Ross je pak predložio da se na pregovaračkom stolu nađe sporazum kojim bi se SAD i Njemačka obvezali da neće međusobno provoditi industrijsku špijunažu. Kako kaže Ross, time bi postojao konkretni cilj pregovora.

Afera oko NSA? Pa pitajte BND!

Raniji pokušaji njemačke vlade da s Amerikancima razgovara o radu njihovih tajnih službi do sada su ostali bezuspješni. Na mnoga pitanja se nije dobio odgovor. Brengelmann je pak kazao da se neće odustati od pitanja na koja SAD treba dati odgovore. Ali, Ross predlaže drugi put i kaže: njemačka tajna služba BND ima odgovore! Jedina razlika, kaže on, između NSA i BND-a je u tome što BND ima manji proračun. Ross je time želio reće da BND zna sve o načinu na koji teku informacije, jer i BND kao tajna služba radi na sličan način. Prema njegovom mišljenju, Nijemci bi najprije trebali preispitati i svoje ponašanje.

Alec Ross

Alec Ross

Ross je istaknuo da se u SAD-u ne raspravlja o smanjivanju obujma špijunaže, već o reformama NSA. Mnogi načini na koje se radilo su bili pogrešni. Jer, nije sve što je tehnički moguće i ispravno, kaže on. Pri tom SAD ne odustaje od obujma špijunaže, nego ga samo želi drugačije regulirati. Nešto slično je u svom nedavnom intervjuu za njemačku televizijsku postaju ZDF rekla i Hillary Clinton.

Nema privatne sfere u internetu?

Ross je iskoristio svoj nastup na susretu koji je organizirala zaklada Vodafone u Berlinu kako bi održao kratku lekciju o svom - u stvari o američkom - pogledu na internet. On smatra da je ograničavanje prikupljanja i čuvanja podataka pogrešan put. Jer, kako kaže, podaci su u ovo informatičko doba sirovina, isto kao što je i čelik bio sirovina u industrijsko doba.

Osim toga, internetske tehnologije se tako brzo razvijaju da je jako teško sve to zakonski pratiti. Ovdje je, pored načela transparentnosti, jedno od rješenja suradnja između privatnog i javnog sektora. No, na kraju bi ipak mogao i trebao odlučiti krajnji korisnik. Jer, ako imate problema s Googleom ili Facebookom onda ih ne morate koristiti. A (njemačka) rasprava o privatnoj sferi u mreži se previše veže za starinske medije. Jer, internet je na kraju i stvoren za komunikaciju i razmjenu podataka - a ne za privatnu sferu.

Preporuka uredništva