1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Novo sagledavanje devedesetih

Podijeljene reakcije na posljednje haške presude i dalje odjekuju regijom. Tako su za jedne oslobađajuće presude poništenje teze o jednakoj odgovornosti svih strana a za druge dokaz nepravednosti Haškog tribunala.

default

Uno-Tribunal in Den Haag Freisprüche für kroatische Generäle

Čini se da su reakcije na oslobađajuće presude koje je Haški sud izrekao Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ramušu Haradinaju potvrdile su da je zapadni Balkan još uvijek opterećen ratnom prošlošću. Hrvatsku i Kosovo zahvatila je slavljenička euforija, a Srbiju ogorčenje. Analitičari se uglavnom slažu u ocjeni da su presude Gotovini, Markaču i Haradinaju tezu o „jednakoj odgovornosti svih strana“ za ratne sukobe iz devedesetih godina sada učinile besmislenom.

Sarajevska odvjetnica Vasvija Vidović, koja je u Hagu zastupala bivšeg komandanta Armije Bosne i Hercegovine Rasima Delića i komandanta jedinica Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića, smatra da je propao pokušaj bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte da izjednači odgovornost svih sudionika u ratovima na području bivše Jugoslavije.

Vasvija Vidović tvrdi da optužnicu za udruženi zločinački poduhvat protiv generala Hrvatske vojske (HV) Ante Gotovine i Mladena Markača (na slici gore) nije bilo moguće dokazati. „Od 2000. godine podnesen je niz takvih optužnica. Prisjetimo se samo oslobađajućih presuda po optužnicama gospođe Del Poante u predmetima Sefe Halilović, Naser Orić, Fatmir Ljimaj... Mnogi predmeti, koji su najvjerojatnije bili rezultat političkih dogovora, završili su krahom pred sudskim vijećem jer suci ipak gledaju činjenice“, kaže Vasvija Vidović.

Carla del Ponte podlegla pritiscima?

Carla del Ponte

Carla del Ponte - Politička motivacija?

Haški sud je od osnivanja bio predmet napada, posebno u Srbiji. Političke elite vješto su koristile presude za manipuliranje pukom dok se, prema ocjeni analitičara, na bivšu tužiteljicu Carlu del Ponte vršio pritisak kako bi optužila i visoke vojne i političke dužnosnike Hrvatske, BiH i Kosova. „Tako se išlo na politiku izjednačavanja krivice, što nije realna slika ratova iz devedesetih“, kaže Vasvija Vidović.

U međuvremenu, Vlada Kosova zatražila je istragu protiv Carle del Ponte zbog podizanja optužnica protiv Ramuša Haradinaja i Fatmira Ljimaja, iako su je suradnici upozoravali na nedostatak dokaza u ovim slučajevima.

Za Srbiju je, prema ocjeni analitičara, ovo bila prilika da se konačno suoči s ratnom prošlošću i da raščisti s ostavštinama režima koji je cijelu regiju doveo do ratnih strahota.

Međutim, reakcije u Beogradu ne ostavljaju puno mjesta optimizmu. U glavnom gradu Srbije radikali su palili zastave Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a, dok su presudu Haradinaju osudili i demokrati, među kojima i predsjednik Demokratske stranke i beogradski gradonačelnik Dragan Đilas.

„Oslobađanje Ramuša Haradinaja predstavlja veliku sramotu za međunarodnu zajednicu, postojanje Haškog suda čini besmislenim i daje legitimitet činu eliminiranja svjedoka i ovo je jedan jako težak i bolan trenutak za naš narod“, rekao je Đilas u izjavi koju prenosi Tanjug.

„Svi znamo da je Srbija odgovorna za početak rata“

Alija Izetegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević 1995. u Daytonu, SAD

Odjeci devedesetih - Alija Izetegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević 1995. u Daytonu, SAD

Presude Gotovini, Markaču i Haradinaju komentirali su i pojedini međunarodni dužnosnici, među kojima i bivši visoki predstavnik za BiH Carl Bildt koji je ocijenio kako „sud u Hagu cijelu regiju vraća u prošlost“. No, predsjednica Helsinškog odbora (HO) za ljudska prava Srbije Sonja Biserko tvrdi kako je problem upravo u tome što se Srbija nikada nije suočila s prošlošću. Zato je, prema njenim riječima, ova zemlja poražena na svim frontovima; vojnom, političkom i ekonomskom.

Sonja Biserko smatra da oslobađajuće presude Gotovini, Haradinaju i Oriću impliciraju jasne zaključke u pogledu krivice za ratove devedesetih godina. „Svi mi znamo da je Srbija odgovorna za početak rata i agresiju na sve susjedne zemlje. Kada se pažljivo čitaju te presude iz Haga, vrlo je jasno tko je što tu radio. Nitko nije ratovao na području Srbije, nego je Srbija ratovala na području Hrvatske, BiH, a kasnije je isprovocirala i rat na Kosovu“, kaže Sonja Biserko.

Predsjednica HO Srbije, međutim, podsjeća da oslobađajuće presude Gotovini i Haradinaju ne aboliraju Hrvatsku i Kosovo od ratnih zločina koji su počinjeni tokom „Oluje“ i rata 1999. godine.